1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Novo iznenađenje Pape Franje

Papa Franjo u subotu (14.2.) imenuje čak dvadeset novih kardinala. Mnogi od njih dolaze iz najzabačenijih dijelova Zemlje. No i malobrojni novi kardinali iz Europe vrlo dobro znaju što su siromaštvo i bijeda.

Na popisu su dušobrižnici iz sirotišta Azije, sa najudaljenijih otoka Pacifika, ali i iz dijelova Europe gdje blagostanje nije svakodnevnica. A ako i jest, kao što se zna za dosadašnjeg nadbiskupa Ancone Edoardoa Menichellija, raskoš mu ne znači puno. Tako ovaj 75-godišnjak već odavno svoju biskupiju obilazi u dotrajalom Fiatu Pandi, a ako sretne prosjaka, onda se obično hvata i za vlastiti novčanik.

Papa Franjo tako sve više čitav kolegij kardinala oblikuje po svom ukusu. Kad se argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio predstavljao vjernicima nakon što je izabran za novog papu u ožujku 2013., rekao je kako dolazi "s kraja svijeta". Sad pak i druge dušobrižnike "s kraja svijeta" dovodi kako bi pomladio kardinalski kolegij.

Od subote će tako u krug najviših katoličkih dužnosnika ući i kardinali iz Novog Zelanda, sa otoka-države Tonga na jugu Pacifika, iz Mianmara (bivše Burme), Vijetnama, Paname, Etiopije... Od petnaest novih kardinala koji bi mogli birati papu samo ih je pet iz Europe i niti jedan iz Sjeverne Amerike.

Mladić sa 53 godine

Najmlađi kardinal Katoličke crkve će ubuduće biti Soane Patita Paini Mafi sa "samo" 53 godine. Na njegovom polinezijskom otoku Tonga katolika ima manje nego u ponekoj njemačkoj župi, ali njegovi vjernici već uvelike pate od novih pošasti, od stalnih poplava, oluja i klimatske promjene.

Ali uglavnom su novi kardinali "normalne" starosti za tu dužnost, što obično znači kako su nešto mlađi od sedamdeset ljeta. Četiri nova kardinala su redovnici, ali papa Franjo je opet "zaboravio" na tu dužnost uzdići i nekoga iz njegovih isusovaca. Upada zato u oči kako su čak dva redovnika iz Družbe sv. Franje Saleškog koji se po čitavom svijetu brinu za mlade.

Charles Maung Bo

Charels Maung Bo

Jedan od tih Salezijanaca je i Chales Maung Bo. 66 mu je godina i nadbiskup je Jangona, najvećeg grada Mianmara. Već u siječnju je čuo da ga Papa želi uzdići u kardinalske časti, ali nije htio povjerovati u tu vijest. Do bivše Burme teško stižu vijesti iz Vatikana pa ga je tako i prije službene obavijesti nazvala njegova nećakinja.

U Boovoj domovini vlada strahovita bijeda. Kako kaže novi kardinal, tamošnje političko vodstvo je "jedu od najbogatijih pretvorilo u jednu od najsiromašnijih zemalja na svijetu". U razgovoru za DW je obećao kako "neće biti mirni prije nego što svi ti siromasi ne dožive pravdu."

Svijet dolazi u Vatikan

Među novim kardinalima koji su dovoljno "mladi" da sudjeluju u kardinalskom kolegiju pri izboru pape su i nadbiskupi tajlandske metropole Bangkoka, Montevidea iz Urugvaja, Wellingtona iz Novog Zelanda, ali i prvi čovjek Crkve u portugalskom Lisabonu.

Zajedničko svim tim kardinalima jest i da stoje za "Crkvu sa kraja svijeta" i crkvu siromašnih. Osobito se to odnosi za drugog Talijana koji će obući purpurnu halju: nadbiskup Agrigenta na Siciliji, Francesco Montenegro. U njegovu biskupiju spada i otok Lampeduza, mjesto koje simbolizira izbjegličku tragediju i koje je posjetio papa Franjo, vidno potresen sudbinom tih nesretnika od kojih su mnogi izgubili svoje živote u dubinama Mediterana.

I ovaj put je popis novih kardinala bilo neugodno iznenađenje za članove "vlade" u Vatikanu, kuriju. Mnogi među njima su se navikli kako je dovoljno tek negdje sjediti u Vatikanu pa da tako budu uzdignuti u kardinalski red. Ali među "novima" je samo jedan jedini član kurije, prefekt Vrhovnog suda odnosno takozvane Apostolske Signature, Dominique Mamberti. Ali čak i on zapravo spada "na kraj svijeta" jer je ovaj 62-godišnji Francuz rođen u Maroku.

Papa na Filipinima

Već odavno većina katolika ne živi u Europi...

Uopće, međusobno nepovjerenje visokih dužnosnika Vatikana i ovog Pape se nastavlja. Dugo su upravo kardinali iz kurije bili značajna skupina u kolegiju kardinala kada se određivao novi papa. I sad još oko tridesetak kardinala koji su ovlašteni za izbor poglavara ima svoje "radno mjesto" u sjedištu Katoličke crkve, ali već za dvije-tri godine će mnogi od njih navršiti osamdeset godina i izgubiti pravo izbora.

Papa Franjo je već uoči prošlog Božića članovima kurije veoma jasno rekao što misli o mnogima od njih i izraz "duhovni Alzheimer" je tek jedan u nizu sočnih izraza koje je Papa uputio svojim, teoretski, najbližim suradnicima. Ali papa Franjo i ovim izborom pokazuje kako želi živu crkvu i izvan zidina Vatikana, tamo gdje i žive vjernici - pa makar oni bili "na kraju svijeta" kao i on.

Stari kontinent prepušta uzde

Utoliko se i širi broj nacija među kardinalima koji su ovlašteni birati papu: do ove subote ih je još bilo 110 iz 50 zemalja, sada ih je 125 iz 59 zemalja.

Karl-Josef Rauber

Novi njemački kardinal Karl-Josef Rauber

Isto tako, gubi se i utjecaj Europe: još do prije par godina, polovica kardinala su dolazila sa Starog kontinenta, sad ih je 46%. To se može razumjeti, jer u međuvremenu tek svaki četvrti katolik živi u Europi. Crkva se već odavno preselila u Južnu Ameriku, Aziju ili Afriku i ovaj Papa Katoličku crkvu doista polako pretvara u globalnog igrača.

I dok će petnaest novih kardinala ubuduće moći odlučivati o poglavaru katoličke crkve, ovaj Papa nije prekinuo tradiciju uzdići u kardinalske počasti kao zahvalu nekim dušobrižnicima koji su zapravo već završili svoju crkvenu karijeru i koji su već stariji od 80 godina. Među njima je i jedan Nijemac, Karl-Josef Rauber koji već živi u mirovini na jugu Njemačke.

Ali Vatikan nije zaboravio njegove zasluge, kako kao predsjednik akademije za diplomate pape, a potom i kao nuncij u Švicarskoj i Lichtensteinu i to u doba kad su se lomila koplja oko biskupije Chura i statusa crkve u Švicarskoj. Upravo Rauber je taj problem riješio bez mnogo buke, a da su na koncu svi mogli biti koliko-toliko zadovoljni. S Rauberom Njemačka tako ima čak deset kardinala - ali samo njih četiri su mlađi od 80 godina.

Preporuka uredništva