1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Novo 'čudotvorno' oružje ESB-a

Nad eurozonom lebde dvije velike sablasti. Jedna se zove preniska inflacija, a druga je preskup euro. Europska središnja banka (ESB) novim oružjem želi "ukrotiti" i jednu i drugu.

"Svjesni smo da je prerizično predugo razdoblje niske stope inflacije", kazao je šef ESB-a Mario Draghi (naslovna fotografija) prošlog tjedna u Portugalu. Mislio je na rizike deflacije, začaranog kruga cijena u padu, pada profitabilnosti poduzeća, smanjenja volumena investicija, porasta stope nezaposlenosti i na koncu pojačane recesije. Kad se netko jednom nađe u tom začaranom krugu, teško je pronaći izlaz. Najbolja opomena je sudbina Japana.

Potrošačka košara

Što je gore: inflacija ili deflacija?

Japanska opomena

Draghi ne smatra da je trenutno rizik deflacije (pre)velika prijetnja, jer se i u kriznim državama na jugu Europe bilježi lagani porast stope konjunktirnog rasta. Ali snažan euro mogao bi opet uništiti konkurentnost tih zemalja, koja je porasla ponajprije zahvaljujući "rezanju" plaća. Stručnjaci kažu da je euro u ovom trenutku precijenjen za oko 10% svoje vrijednosti. Za to je zaslužan "dotok kapitala koji želi profitirati od kraja krize", napisao je u svom tjednom komentaru Martin Hüfner, glavni ekonomist grupacije Assenagon.

Južnoeuropske zemlje i Francuska ovaj tjedan na sastanaku Vijeća ESB-a u četvrtak, (5.6.) zato očekuju sniženje referentne kamatne stope. I Draghi ih ovaj put neće razočarati. "Već i vrapci s grana cvrkuću o sniženju kamatne stope", kaže Jens-Oliver Niklasch, ekonomist pokrajinske banke LBBW (Baden-Württemberg).

Očekuje se naime da će ESB sniziti kamatnu stopu za eurozonu - i to sa sadašnjih 0,25% na 0,15 ili čak 0,10 posto. U pravilu takav potez prouzroči pad vrijednosti zajedničke valute. Ovaj put bi učinak te mjere mogao biti minimalan.

Negativna kamatna stopa

Ali to nije sve što ESB planira. Europski sredšnji bankari će ovaj put isprobati i jedan novi instrument iz svoje "čarobne kutije": negativnu kamatnu stopu. To znači da neka poslovna banka praktički plaća naknadu Europskoj središnjoj banci ukoliko kod ESB-a "parkira" novac. Analitičar Niklasch smatra da ESB na taj način želi ostvariti dva cilja: "Prvi je slabljenje eura na tržištu deviza, a drugi je konačno povećanje stope likvidnosti u privrednim vodama."

Drugim riječima: banke ne bi trebale čuvati novac na računu, već bi trebale izdašnije kreditirati poduzeća. To bi trebalo potaći više investicija, više rasta i na koncu veću inflaciju. Ako u konačnici i euro "oslabi", onda je ESB jednom jedinom mjerom "ukrotio" sve sablasti. Stručnjaci ipak sumnjaju da će računica ESB-a uspjeti. "Dodjela kredita bankama više ovisi o potražnji za kreditima nego o ponudi kredita", tvrdi Jens-Oliver Niklasch.

To znači da je zbog dužničke krize i recesije na jugu Europe vladala jedostavno manja potražnja za kreditima. ESB ne može prisiliti banke da posuđuju novac poduzetnicima. Kako bi izbjegle plaćanje "kaznenih" kamata, banke traže nove mogućnosti investiranja u eurozoni. Na primjer državne obveznice prezaduženih zemalja koje nude visoke kamate. Ali novac tako opet odlazi u smjeru juga i to ne pomaže u pokušaju slabljenja tečaja zajedničke valute.

Roland Vaubel

Roland Vaubel

Što učiniti? Ništa, predlaže Roland Vaubel, profesor ekonomije sa Sveučilišta u Mannheimu: "Recesija je zapravo iza nas. Bilježimo pozitivan rast u cijeloj eurozoni. Imamo solidan rast količine novca na tržištu". On ne vidi povoda za dodatne mjere u monetarnoj politici.

Ali što je s niskom inflacijom? Zar se nje naš sugovornik uopće ne boji? Ne, kaže Vaubel za DW: "Inflacija je rezultat novčane politike od prije dvije, tri godine. To je kasni indikator. ESB pravi grešku ukoliko gleda na aktualnu stopu inflacije."

Sjeme neke nove krize

ESB bi, tvrdi Vaubel, trebao gledati na rast količine novac i potražnju za novcem, a oba ta pokazatelja su pozitivna - zbog pozitivnog konjunkturnog razvoja. Za njega uopće nema smisla dodatno labavljenje politike emisije novca nego ovaj stručnjak , smatra kako se tako samo sije sjeme za sljedeću krizu: "Rizik je da ne možemo tako brzo napustiti tu hiper-ekspanzivnu novačnu politiku u slučaju da konjunkturna stopa i stopa inflacije naglo porastu. Bojim se da nam neće uspjeti taj takozvani ´Exit`!"