1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Novi radari za bolju vremensku prognozu

Kako bi mogli dati što bolju prognozu vremena meteorolozi koriste najsuvremenije sustave mjerenja. Važne informacije dobivaju preko meteoroloških radara. U Njemačkoj postoji 17 takvih postaja.

Radarturm mit Golfball bei Boostedt *** Bilder von Frank Hajasch, kostenfrei für die DW (Mail 10.9.2012)

Neues Wetterradar des DWD in Schleswig-Holstein

Centrala njemačke meteorološke službe (Deutscher Wetterdienst, DWD) nalazi se u Offenbachu, a njezine radarske postaje raspoređene su po čitavoj Njemačkoj. Meteorološki radari se vidno razlikuju od uobičajenih meteoroloških mjernih postaja. Dok one mjere podatke na jedoj točki, radari pokrivaju određenu površinu – najmanje krug od 150 kilometara oko mjerne postaje. "Što dalje se radarska zraka šalje, to jače se osjeća zakrivljenost Zemlje. Mi želimo mjeriti samo stanje u atmosferi blizu tla, do takozvane tropopauze. Zato je u Njemačkoj postavljeno točno 17 radarskih postaja čije vrijednosti daju sliku stanja u čitavoj zemlji", kaže Theo Mammen, meteorolog DWD-a i stručnjak za meteorološke radare.

Radarski monitor

Podaci s novog radara

Nova generacija prognostičkih radara

Trenutno njemačka meteorološka služba DWD uspostavlja novi sustav mjerenja u Boostedtu na sjeveru zemlje. Na jednom brežuljku nalazi se oko 40 metara visoka čelična konstrukcija. Postaja se nalazi odmah ispod radarske antene. A nju štiti omotač poput balona. To je mjesto idealno za sjevernu Njemačku. Jer, nalazi se na jednom od rijetkih brežuljaka u sjevernonjemačkoj nizini. "Meteorološki radar mora imati takorekuć optičku vezu s onim što treba istražiti", kaže Theo Mammen. A to su prije svega oborine iznad najgušće naseljenog područja na sjeveru, Hamburga.

Radarska zraka koju šalje iz Boostedta iznad Hamburga doseže atmosferu u visini od oko 300 metara. Taj radar pokriva područje od Bremena do otoka Sylta i grada Flensburga na sjeveru te Rostocka na istoku. Svakih pet minuta skenira atmosferu tražeći tragove kiše, leda ili snijega. I ti se podaci prenose na prognostičku kartu. Posebnost ovog sustava je oblik radarskog odašiljača i način rada sustava, pojašnjava Mammen: "Njime posebno dobro mjerimo takozvane hidrometeore, dakle moguće oblike kondenzirane vode u atmosferi, kao što su tuča, kiša, snijeg ili komadići leda."

Meteorolog Theo Mammen

Meteorolog Theo Mammen

Važno i za zračni promet

Nova tehnika omogućuje bolju vremensku i prostornu sliku stanja u atmosferi. Zahvaljujući novom obliku radarske antene mogu nastati dobre trodimenzionalne slike. Ta antena ima promjer oko četiri metra, a oko nje je zaštitni omotač poput balona. Tako je moguće dobiti vrlo jako koncentrirane zrake pa signal radara može biti prilično slab. "Unatoč tomu signal možemo slati jako daleko i hvatati vrlo slabe signale", kaže Mammen.

Radarski zaslon se kreće vodoravno, ali zahvaljujući zglobu na kojem je pričvršćen, može se kretati i pod određenim kutom. Tako se dobiva trodimenzionalna slika. I svi podaci se šalju u centralu DWD-a u Offenbachu. "Trodimenzionalna slika ima prednost da možemo primjerice prepoznati gdje su najintenzivnija područja nevremena. A to je izuzetno važno za zračni promet, kako bi se ta područja moglo zaobići", pojašnjava Mammen.

Mnoge zanimaju podaci

Nova generacija meteoroloških radara trenutno se uvodi u cijeloj Europi. Francuska i Švedska već rade s tim sustavom. I Danska već ima dvije takve postaje. Njemačka će do kraja 2012. modernizirati svoj radarski sustav. Tada će svih 17 postaja i radar za osiguravanje kvalitete na Meteorološkom opservatoriju Hohenpeißenberg u Bavarskoj biti opremljeni najnovijom tehnikom.

Radarski podaci su važni ne samo za vremensku prognozu, nego i za upozoravanje na moguće katastrofe, primjerice poplave. A važni su i za mjere zaštite od poplave, primjerice gradnju nasipa ili ostavljanje mogućnosti širenja vode u slučaju visokog vodostaja. Radarske podatke koriste i poduzeća za cestovni i željeznički promet, poljoprivredu i šumsko gospodarstvo, opskrbu energijom, kao i osiguravajuća društva i njemačka vojska Bundeswehr, napominje Theo Mammen. "Mi dajemo odgovor na pitanje, koliko oborina će pasti u kojem vremenskom razdoblju, u kojem obliku, na kojem mjestu."

Preporuka uredništva