1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Novi novac, stari problemi

Grčka vlada obećala je provođenje stroge politike štednje. Bez obzira na sve te mjere, stručnjaci se pribojavaju da Grčka od 2014. neće moći funkcionirati bez novog paketa financijske pomoći.

Ministar financija u Ateni Jannis Stournaras procjenjuje da će njegovoj zemlji biti potrebno dodatnih deset milijardi eura. Ne bi se trebalo raditi o novom "paketu" pomoći Grčkoj, već o "gospodarskoj pomoći" objasnio je nedavno Stournaras atenskom tjedniku "Proto Thema". Drugim riječima: nove financijske injekcije ne bi trebale biti uvjetovane novim mjerama štednje - tako si to otprilike u idealnom slučaju zamišlja vlada u Ateni.

Yannis Stournaras, grčki ministar financija

Yannis Stournaras, grčki ministar financija

Za gopodarskog publicista Makisa Andronopoulosa jasno je da je Grčkoj potrebna nova financijska pomoć "Brojke su jednoznačne i pokazuju da će se u grčkom proračunu pojaviti rupa od između pet i deset milijardi eura, ovisno o tome kako se privredni razvoj bude razvijao" kaže on za DW. Ukoliko se i u 2014. nastavi duboka recesija grčke ekonomije, možda i spomenutih deset milijardi neće biti dovoljno, pribojava se ovaj financijski stručnjak.

Svađa oko pravog puta

U Grčkoj se nastavlja diskusija oko uzroka i posljedica politike reformi. Neke snage podsjećaju da dobro zamišljeni projekti propadaju iz političkih razloga ili manjkave spremnosti za modernizacijom, a drugi vjeruju da mjere štednje koje propisuju međunarodni vjerovnici ionako tjeraju zemlju u začarani krug dugova, štednje i recesije - i pritom uopće ne rješavaju problem nagomilanih dugova.

To mišljenje dijeli i Makis Andronopoulos; on simpatizira s privrednom strategijom SAD-a koja pokušava potaknuti konjunkturni razvoj s ciljem izlaska iz dugova. Nema razumijevanja za dosljednu politiku konsolidiranja proračuna po njemačkom modelu. On kaže da prava reforma ni u kojem slučaju nije bila prodaja državne lutrije OPAP, a ne očekuje ništa dobroga ni od nove runde štednje u grčkom mirovinskom sektoru. "Ljudima treba perspektiva, to moraju shvatiti i u Berlinu", opominje ekonomist koji uzgred upravo radi na knjizi o tome kako se u Grčkoj vidi - Njemačka.

Dobre i loše vijesti

Štrajk u Grčkoj

Građani u Grčkoj ne podržavaju mjere štednje

U svom posljednjem izvještaju "trojka" je konstatirala napredak u konsolidiranju grčkih državnih financija. Pretpostavka za nove rate financijske pomoći je "plus" u proračunu za 2014. Grčka ima dobre šanse da taj cilj i ostvari, tvrde stručnjaci. Na drugoj strani Europska unija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond (čiji predstavnici i čine "trojku") kritiziraju pogreške napravljene npr. u procesu smanjenja broja radnih mjesta u javnom sektoru i u procesu privatizacije obećanom još 2010. i koji ne napreduje očekivanom brzinom. U ovoj je godini od prodaje državne imovine u državnoj blagajni trebalo završiti 2,6 milijardi eura. Grčka vlada je nedavno korigirala očekivanja, sada se spominje brojka od 1,6 milijardi do kraja 2013.

Novi oprost duga?

Predsjednik Trgovačkog udruženja Attike Dimitris Armenakis ne vjeruje da će nova pomoć u Grčku stići bez novih (očekivanih) mjera štednje. Povećanje poreznih stopa neće biti dovoljno, smatra on. Građani to ne bi podnijeli, pa ne može biti da se stalno povećavaju dadžbine, žali se ovaj poslovni čovjek iz Atene. On napominje da se "žrtve sada trebaju pravedno raspodijeliti" i da javni sektor mora znatno smanjiti svoje izdatke: "I mi to moramo raditi kako bismo preživjeli", dodaje Armenakis.

Grčka zastava, euro i škare - simbolična slika za oprost duga

Što je pravi put izlaska iz krize?

Aktualna politika štednje jednostavno nije pogodna za izvlačenje zemlje iz krize, i to bez obzira na sve reforme i (pre)raspodjelu resursa, smatra ekonomist Makis Andronopoulos. Kaže da je jedini pravi put - novi oprost dugova, i to na teret javnih vjerovnika (država). Ali ni Andronopoulosu nije promaklo da se tome protive sjevernoeuropske zemlje. "Ljudi u sjevernoj Europi moraju shvatiti da nema smisla jednu europsku zemlju pretvoriti u zemlju u razvoju", upozorava on. Unatoč mjerama štednje, grčki je dug narastao na preko 320 milijardi eura, a tu svotu Grčka neće moći otplatiti ni za 60 godina, rezimira ovaj financijski stručnjak.

Preporuka uredništva