Novi "Nadrealistički svjetovi" u Berlinu

Goyine jezovite, scene iz ćelija na bakrozrezima Piranesija, crteži i slike simbolista Odilona Redona i erotikom nabijeni crteži Hansa Bellmera - to je izbor iz početka nadrealizma kakav je napravio hamburški kolekcionar Dieter Scharf. Njegova kolekcija koja broji više od 250 platna, skulptura i radova na papiru nastala je 50-etih godina 20. stoljeća. U središtu Scharffovog interesa bio je nadrealizam. No, sve je zapravo počelo s jednom slikom Paula Kleea, sjeća se Juliette Scharf, kćer kolekcionara i predsjednica Zaklade Scharf-Gerstenberg utemeljene 2001. godine. "Ne znam kako se kod mojih roditelja rodio interes za Kleea, ali oni su krajem 50-etih godina kupili dva vrlo značajna Kleeova djela u boji - to je bila neka vrst incijalnog paljenja za početak bavljenja ovakvom vrstom umjetnosti", objašnjava Scharf.

Nastavljena obiteljska tradicija

Ime je zakladi dao još sam kolekcionar prije svoje smrti 2001. On se odlučio za njega u spomen svog djeda Otta Gerstenberga, Židova i zaljubljenika u umjetnost koji u Berlinu 20-etih godina bio skupio neke od najvažnijih umjetničkih djela svog vremena - od starih majstora od impresionista. Većina njih je u međuvremenu zbog događaja za vrijeme nacističke diktature i Drugog svjetskog rata raštrkana po svijetu - neka su u Rusiji gdje su ih odvukli ruski vojnici nakon što su ušli u Berlin a neka su čak uništena. Nekoliko djela ostalo je u posjedu obitelji i predstavljala su temelj kolekcije Gerstenbergova unuka, koja je s vremenom rasla.

Bolni rastanak od najdražih slika

U centru izložbe koja se sada može vidjeti preko puta dvorca Charlottenburg u Berlinu postavljena su klasična djela nadrealizma: Max Ernst, Salvatore Dalí, René Magritte, iako je krug izloženih djela puno širi. "Pokušali smo pronaći odgovor na pitanje: tko bi danas bio nadrealist? Stoga ćemo u prostoriji za projekciju filmova, pored radova Bunuela i Dalija, prikazati dva filma Rosemarie Trockel i Chrisa Larssena koji imaju nadrealističke elemente", objašnjava jedan od glavnih redatelja izložbe, inače kustos Nacionalne galerije, Dieter Scholz. Novi muzej je rezultat suradnje između Nacionalne galerije i Zaklade Scharf-Gerstenberg za početak dogovorene za razdoblje od deset godina. Juliette Scharff je sretna što su slike iz kolekcije njezinog oca našle mjesto kakvo im pripada, no rastanak od nekih djela joj je pao teško. "Ima jedna slika koju sam najviše voljela i koja je visila kod mene doma do par dana prije otvaranja izložbe - jedno veliko ulje na platnu Jeana Dubuffeta, 'Crvena krava', fascinantno djelo izrazito živih boja. Malo mi je žao što sada visi ovdje, a ne kod mene doma, ali znam da je ovo dobro mjesto za njega", priča kćer kolekcionara Scharfa.