1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi izbjeglički logori u Grčkoj

Panagiotis Kouparanis19. ožujka 2016

Zloglasni izbjeglički logor Idomeni bi trebao biti raspušten. Ali jesu li Grci već pripremili druga, primjerenija utočišta za izbjeglice? Naši novinari posjetili su Hersos gdje se podiže nov logor.

https://p.dw.com/p/1IFiR
Griechenland Demonstration von Kindern und Jugendlichen im Lager
Foto: DW/P. Kouparanis

Zeleno svjetlo je došlo iz grčkog ministarstva obrane i po prvi put su strani novinari smjeli posjetiti novi logor koji se podiže u Hersosu na sjeveru Grčke. Kad su novinari Deutsche Wellea i jedan kolega iz Finske došli u logor, ta se vijest brzo proširila među izbjeglicama. Jedva pola sata kasnije su već organizirani prosvjedi (na naslovnoj fotografiji): pedesetak mladića i mališana su prolazili među šatorima držeći parole ispisane na kartonima: "Tražimo humanost", pisalo je na engleskom na jednom od njih i makar su skandirali na arapskom, lako su se mogle razumjeti riječi "Merkel, Merkel" i "Germany, Germany".

Njemačka kancelarka Merkel je i u svom govoru u njemačkom Bundestagu savjetovala izbjeglicama u Grčkoj da se upute u nove logore gdje će im biti "znatno bolje" nego u Idomeniju. Svatko tko je vidio to more blata gdje su bile smještene izbjeglice dobro zna kako nije teško napraviti smještaj koji će biti "znatno bolji".

Težak početak

Izbjeglički logor Hersos je dobio ime po nedalekom selu. Hersos na grčkom znači zapuštena zemlja što je dugo vremena i bilo ovo vojno vježbalište koje se proteže na šest i pol hektara. Ali koncem veljače je pukovnik Thomas Gavranopoulos dobio zapovijed da tamo podigne izbjeglički logor. Tako su ujutro 28. veljače njegovi vojnici počeli podizati šatore. Već istog dana je taj logor brojio 1.159 stanovnika-izbjeglica, a sljedećeg dana ih je došlo još 699.

Logor Idomeni
I Angela Merkel je savjetovala izbjeglicama da iz Idomenija odu u "bolje" logore.Foto: DW/H.-S. Lee

Sredinom ovog tjedna je u logor bilo smješteno 3.815 ljudi. Otprilike tri četvrtine njih su došli iz Sirije, a četvrtina ih ima iračke dokumente. U taj logor može biti smješteno 4.800 osoba, ali pukovnik nam trijezno priopćava kako je tamo jedva došao itko iz Idomenija: većina izbjeglica je tamo stigla ravno iz Atene ili iz Kavale, luke na sjeveru Grčke. S druge strane, mnogi koji jesu u ovom novom logoru bi rado ipak otišli u Idomeni.

Izbjeglice pridošle u Hersos prolaze kroz vojnički točnu proceduru: prvo moraju pokazati dokument kojim su evidentirani prilikom dolaska u Grčku na nekom od grčkih otoka. Kad ih se tako upiše među stanovnike logora, dobivaju ono osnovno za život i tu je onda i jedna deka i vreća za spavanje. Nakon toga im se određuje smještaj što može biti ili u jednom od dva velika šatora organizacije UNHCR ili u jednom od 400 šatora za osam osoba.

Ali tu već za izbjeglice postaje neugodno. Šatori stoje, ali imaju ozbiljni nedostatak da u njima nema poda, dakle u njima je na tlu gola zemlja - odnosno blato u ovo doba godine. Neslužbeno nam se objašnjava kako grčka vojska uopće nije imala šatore za izbjeglice i kako su to zapravo šatori grčke službe za slučajeve elementarnih katastrofa. Ali izbjeglicama malo pomaže takvo objašnjenje: "Mi nismo životinje, mi smo ljudi", ljuti se Amar iz Sirije.

Logor se još gradi

Nije sve tako loše u Hersosu. Do konca prošlog tjedna su se za izbjeglice brinuli kuhari grčke vojske, a od prošle subote je grčka vojska zadužila jednu tvrtku za catering koja izbjeglicama dovozi tri obroka na dan. Jedna druga tvrtka je zadužena za čistoću 27 nužnika i pet kabina s tušem. Električari upravo povlače kablove kako bi postavili javnu rasvjetu na tri glavne staze u logoru, a sljedećih dana će oko logora biti postavljena ograda.

Izbjeglički šator
Šatori su prostrani i sigurni - ali pod je gola zemlja.Foto: DW/P. Kouparanis

Od početka se za zdravstvenu skrb o izbjeglicama brinuo grčki Crveni križ, ali tu će zadaću preuzeti međunarodni Crveni križ i liječnici iz Njemačke i Finske. Među njima je i finski liječnik i specijalist za dječju kirurgiju Kari Vanamo koji nam je objasnio da će već sljedećih dana stići medicinska oprema i kako s četiri liječnika onda može preuzeti zdravstvenu skrb o tamošnjim izbjeglicama.

U Hersos stižu i druge humanitarne organizacije. Trenutno tamo djeluju dragovoljci iz nedalekoga grčkoga gradića Kilkisa, a zajedno s predstavnicima općine i nadležnih službi sudjeluju u radu koordinacijskog vijeća koje skrbi o izbjeglicama. To vijeće ima mnogo posla jer se u općini Kilkis, osim Hersosa nalazi i logor Polikastro, a tamo je i logor Idomeni - što znači da je tamo praktično svaki drugi izbjeglica koji je trenutno u Grčkoj.

Među pomagačima je i Stephanos koji nam objašnjava kako se trude obitelji s malom djecom i trudnice smjestiti u kuće građana koji žive u okolici. Na sreću, odaziv stanovništva je dobar jer su mnoge tamošnje obitelji i same nekad bile izbjeglice. Naime, tamo je smješteno mnogo grčkih obitelji koje su u dvadesetim godinama prošlog stoljeća morale bježati iz Turske. Zato su si humanitarne organizacije zadale ambiciozan cilj baš sve izbjeglice smjestiti u privatnim kućama.

Časnik Thomas Gavranopoulos
Pukovnik Gavranopoulos je već navikao surađivati s humanitarnim organizacijama.Foto: DW/P. Kouparanis

A kako funkcionira suradnja s grčkom vojskom? "Odlično", svjedoči Stephanos. I pukovnik Gavranopoulos nema nikakvih problema surađivati s građanskim organizacijama i humanitarnim udrugama. Za ovog vojnika je to već postala svakodnevna praksa u misijama UN-a i NATO-a i kaže nam kako tu "nema problema".