1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Nove znamenitosti iz Njemačke i Hrvatske na UNESCO-ovoj listi

UNESCO-ov Odbor za svjetsku kulturnu baštinu stavio je nove znamenitosti sa svih krajeva svijeta na svoju listu. Među njima su berlinska socijalna naselja s početka 20. st. i starogradska polja na Hvaru.

Bruno Taut i Martin Wagner projektirali su ovo berlinsko naselje u obliku potkove u Neuköllnu

Bruno Taut i Martin Wagner projektirali su ovo berlinsko naselje u obliku potkove u Neuköllnu

Početkom 20-ih godina 20. stoljeća Berlin je bio u ekspanziji i nedostajalo mu je oko 130.000 stanova. A i oni koji su postojali bili su često mračni, tijesni i vlažni. Vajmarski ustav garantirao je, međutim, svakom "Nijemcu jedan zdravi stan". I revnosni kakvi jesu, Nijemci su to odlučili provesti u djelo. Političari koji su bili na vlasti učinili su ono što bi svi političari u svako doba vladavine trebali učiniti - konzultirali su najupućenije u struci, avangardu na području umjetnosti i arhitekture. Rezultat te akcije bio je nastanak šest "reformskih naselja" od 1913. do 1934. godine, majstorskih djela klasične moderne koja potpisuju Bruno Taut, Hans Sharoun, Walter Gropisu, Otto Bartning, Hugo Häring, Martin Wagner i Heinrich Tessenow.

Siemensstadt u četvrti Spandau

Siemensstadt u četvrti Spandau

Život u spomeniku svjetske kulturne baštine

Tlocrti su bili rađeni po mjeri mali obitelji, linije ravne i jednostavne, wc, kupaonica i centralno grijanje su, za razliku od kasarnama sličnih zgrada iz 19. stoljeća, bili obavezni. Nestala su za stariji Berlin tipična mračna stražnja dvorišta, zamijenili su ih svjetli, zeleni vrtovi, a uz sve to - stanovi su imali pristojne cijene koje su si ljudi mogli priuštiti. Visoka stanarina je za šest naselja (Bijeli grad, Vrtni grad Falkenberg, naselje Schillerpark, naselje u obliku potkove Britz, Carl Legien i Siemensstadt) bila apsolutni tabu. Arhitekt Taut svoj pečat je ostavio šarenim akcentima boje. U naselja je bila integrirana urbana infrastruktura poptu kafića, liječničkih ordinacija, trgovina. Danas u njima živi oko 10.000 ljudi i još uvijek su u modi. Puno stanova je u privatnom vlasništvu a u njih se rado useljavanju mlade obitelji. Socijalna naselja s početka prošlog stoljeća treća su znamenitost u Berlinu koja je dospjela na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Tamo su još pruski dvorci (od 1990.) i muzejski otok (od 1999.) uz još 30 drugih znamenitosti iz Njemačke.

Zgrada koju je projektirao Hans Schaorun

Zgrada koju je projektirao Hans Schaorun

Prepoznata vrijednost Starigradskog polja

Na 32. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu koje se od 2. do 10. srpnja održava u kanadskom gradu Quebecu donesena je i odluka da će Starigradsko polje na Hvaru biti stavljeno na UNESCO-ovu prestižnu listu. Ta najveća i najplodnija ravnica na jadranskim otocima najbolje je očuvani antički katastar na europskom Sredozemlju. Početkom 4. stoljeća prije nove ere pravolinijski je podijeljena u grčkom metričkom sustavu na 75 parcela. Temeljna parcela bila je pravokutnik dimenzija 900x180 metara. Priprema kandidature Starigradskog polja za Listu svjetske baštine trajala je nekoliko godina. Hrvatska ima još šest znamenitosti na tom popisu: Dioklecijanovu palaču i povijesni kompleks Splita, dubrovački stari grad, ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, povijesnu jezgru Trogira, katedralu sv. Jakova u Šibeniku i Plitvička jezera. (dd)

Preporuka uredništva