1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nove svemirske utrke - a gdje je Europa?

SAD, Kina, Rusija – sve ove zemlje žele u svemir a njihovi konkretni ciljevi su Mars, Mjesec i izgradnja novih svemirskih stanica. No, koju ulogu u ovoj utrci ima Europa?

Thomas Reiter,

Thomas Reiter

Direktoru svemirske stanice s posadom (ISS) pri Europskoj svemirskoj agenciji (ESA), Thomasu Reiteru, u prvom redu, kako kaže, „na srcu leži važnost ove stanice za njezin značaj za znanost“. „Europa je uložila već mnogo novca u Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), posebno u istraživački laboratorij Columbus i sada je došlo vrijeme „žetve“. Bilo bi doista dramatično kada bi Europa takoreći na pola puta odustala i kada ne bi koristila ovaj laboratorij. To bi se obzirom na financijsku krizu moglo i dogoditi. Italija je već najavila kako će smanjiti svoje doprinose za ESA-u“, rekao je za Deutsche Welle Thomas Reiter.

Skupa utrka

Njemački satelit Envisat

Njemački satelit Envisat

On navodi da su prije svega smanjena financijska sredstva glavni razlog zašto se Europa radije koncentrira na svemirske stanice bez posade, a ne na one s posadom. Isto tako, manjak novca je i razlog zašto ona u svom programu nema ni svemirske brodove s posadom, već radije ulaže u robote koji sami mogu mnogo toga u svemiru obaviti. Pa ipak, prema mišljenju Thomasa Reitera, nazočnost čovjeka u svemiru zapravo je obavezna i neophodna; posebice kada je riječ o raznim istraživanjima u medicinske svrhe.

No, za razliku od Europe, druge zemlje su po ovom pitanju daleko ambicioznije. Vodeću ulogu među njima trenutno ima Rusija. Njezine kapsule Sojus trenutno su jedina prijevozna sredstva za svakog tko želi posjetiti ISS. SAD trenutno rade na izgradnji svog najnovijeg svemirskog broda s kojim bi u svemir mogle poslati nove posade. I Kina je više nego aktivna: 2011. godine poslana je u svemir nova postaja a trenutno se radi na njezinom proširenju.

Let na Mjesec

Mjesec, naš najbliži susjed

Mjesec, naš najbliži susjed

Kako kaže Reiter, zajednički cilj svih spomenutih zemalja je – Mjesec. „Istraživanje Mjeseca i dalje ima veliku znanstvenu težinu. To vrijedi jednako i za Kinu, Rusiju, SAD ali i Europu“, naglašava Thomas Reiter. On tvrdi kako usprkos svemu nije riječ o utrci ovih velikih nacija, ali da Europa ipak želi ići u „korak s vremenom“ te u tom smislu planira 2018. godine na južni pol Mjeseca poslati jednu posebnu sondu. Na tom dijelu naime znanstvenici pretpostavljaju nalazišta vode. „Ukoliko ona ovdje doista postoje, to bi moglo značiti i povratak čovjeka na Mjesec. No, u prvom redu istraživanja koje ovdje vršimo mogla bi nam donijeti nova saznanja po pitanju prognoza i promatranja klimatskih promjena, korištenja telekomunikacijskih sredstva i satelitskih navigacijskih sustava“, kaže Reiter.

Slijedeći cilj: Mars

NASA na Marsu

NASA na Marsu

Thomas Reiter međutim naglašava kako Mjesec nije jedini i konačni cilj europskih težnji i napora. „On bi mogao biti vanjska stanica za putovanja u Svemir, prije svega za letove na Mars. U svakom slučaju bi bilo fascinirajuće jednom pod nogama osjetiti Mjesec, planetu najbližu našoj“, kaže ovaj bivši astronaut iako dobro zna da ukoliko Europa i bude uskoro imala mogućnosti poslati nekog na Mjesec, da će to zasigurno biti netko od njegovih mlađih kolega. „Ja ću vjerojatno raditi u organizaciji, no i samo spuštanje jednog Europljanina na Mjesec, bio bi mi bio već dovoljno velik događaj – pa makar ga promatrao samo preko televizijskog ekrana“, zaključuje Reiter.

Preporuka uredništva