1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nove nade za njemačke rudare

Odluka savezne vlade o zatvaranju nuklearki pobudila je nadu kod 23.000 njemačkih rudara. Jer, "rupa" koja će tada nastati u opskrbi energijom mogla bi se zatvoriti pojačanim radom termoelektrana.

Niederberg u Moersu

Ima li budućnosti za njemačke ugljenokope?

Rudari

Rudari se nadaju

Zbog najavljenog zatvaranja nuklearki, u Njemačkoj se ponovo razmatra korištenje domaćeg kamenog ugljena za proizvodnju električne energije. Naime, sadašnji udio atomske energije od 23 posto u ukupnoj proizvodnji struje obnovljivi izvori energije neće tako brzo uspjeti nadoknaditi. Za šefa Saveza njemačkih rudnika kamenog ugljena, profesora Franz-Josefa Wodopiju je jasno: "Kratkoročno se nije moguće potpuno odreći konvencionalnog načina proizvodnje energije."

Njemačka država subvencionira domaće rudnike kamenog ugljena, jer oni zbog razlike u cijenama na svjetskom tržištu bez državne pomoći ne bi bili konkurentni. Protiv toga su se pobunile druge članice Europske unije budući da smatraju kako Berlin na taj način potiče nelojalnu konkurenciju. Kompromisno rješenje bio je dogovor o ukidanju njemačkih subvencija do 2018. godine, kako bi se omogućilo socijalno prihvatljivo rješavanje problema rudara koji će ostati bez posla. No sada klub zastupnika njemačkih oporbenih socijaldemokrata ispituje je li eksploatacija ugljena moguća i nakon 2018. - i to bez državnih subvencija.

Velike zalihe ugljena

Profesor Franz-Josef Wodopia

Franz-Josef Wodopia je optimističan

Naime, mnogi stručnjaci smatraju da bi se zbog stalnog rasta cijena na svjetskom tržištu vađenje ugljena moglo isplatiti i za privatne ulagače. Osim toga, u Njemačkoj ima zaliha vrsta ugljena koje su tražene na tržištu i koje se, prema mišljenju Franz-Josefa Wodopije, mogu već danas eksploatirati i donositi zaradu. Tako se u blizini grada Hamma nalaze zalihe koksa koje se procjenjuju na 100 milijuna tona. Privatni ulagači su već pokazali zanimanje. Kako objašnjava šef Saveza njemačkih rudnika kamenog ugljena Wodopia, nalazišta koksa takve kvalitete i u tako velikim količinama su rijetka. On smatra da bi u te ugljenokope prije svega mogla investirati čelična industrija.

Jedan od problema ostaje zaštita okoliša. Za veću proizvodnju električne energije iz ugljena nužne su moderne termoelektrane koje će udovoljavati najnovijim ekološkim standardima.

Rast cijena na tržištu

Termoelektrana Gersteinwerk u Werneu

Potrebne su moderne termoelektrane

Franz-Josef Wodopia je uvjeren da se dovoljne količine uvoznog ugljena neće uvijek moći nabaviti po nižoj cijeni od one po kojoj se prodaje domaći ugljen. "Mi smo došli do granice. U Australiji skoro više neće biti moguć tako veliki rast eksploatacije kao što je to bilo do sada. Osim toga, više vjerojatno nema ni zemalja u kojima bi se odjednom otkrile velike zalihe. Tako je bilo s Indonezijom, no ona danas već izvozi velike količine ugljena. Ima još nekih nalazišta u Africi, no tamo je eksploatacija teška zbog političkih uvjeta", objašnjava Franz-Josef Wodopia. On zato računa sa znatnim rastom cijena uvezenog ugljena tijekom idućih deset godina.

Tu su i planovi za rudnike u kojima proizvođači tehnologije za vađenje ugljena testiraju svoje proizvode. Oni 90 posto svog prometa od četiri milijarde eura ostvaruju izvozom, no da bi mogli ostati konkurentni na svjetskom tržištu moraju imati prostor, odnosno rudnik za testiranje u blizini svojih pogona. Takav rudnik, čija svrha neće biti eksploatacija ugljena radi prodaje, mogao bi čak dobiti i novac za poticanje tehnoloških istraživanja.

U svakom slučaju, rasprava o što skorijem napuštanju proizvodnje atomske energije pokazuje da za ugljenokope u Njemačkoj još ima nade.

Autor: Klaus Deuse/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva