1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Novac - ili traktori na cesti

Hrvatska se godinama suočava sa seljačkim prosvjedima, a sada već četiri dana traje nova buna. Poljoprivrednici traže isplatu zaostalih poticaja u punom iznosu, a i protive se smanjenju državnih subvencija za 40 posto.

Kolona traktora

Poljoprivrednici nisu zadovoljni što se i preko njihovih leđa mora štedjeti.

Iz Ministarstva poljoprivrede, ali i Hrvatske seljačke stranke poručuju kako se na cesti ništa neće riješiti. Za ovaj četvrtak (4.3.) je sazvan novi krug pregovora. Ne postigne li se dogovor, u ponedjeljak će put Zagreba dvije do tri tisuće poljoprivrednika na traktorima. I to iz cijele Hrvatske, a ne samo iz Slavonije, zaprijetio je predstavnik pobunjenih seljaka iz Požeško-slavonske županije Ivica Malnar. "Ministar je rekao da zasad nema to rješenje. Rješenje će najvjerojatnije znati u toku sutrašnjeg dana. Mi više nemamo što razgovarati.“, poručio je Malnar nakon što su jučer odbijeni njihovi zahtjevi. Ministar poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković ponavlja kako zbog 700 milijuna kuna smanjenog iznosa za njegov resor poticaji ne mogu biti isplaćeni u čitavom i dosadašnjem iznosu. „Pokušavamo iznaći neke mogućnosti da se kroz repromaterijal, na neki način, kompenzira.“, najavio je ministar.

Političko "prepucavanje"?

Osijek

Da li je i iza ovih prosvjeda politički obračun?

I ministar poljoprivrede i predsjednik Hrvatske seljačke stranke Josip Friščić tvrde kako iza najnovijih prosvjeda seljaka stoje stranke koje žele prikupiti "jeftine političke poene". Iako Friščić nije imenovao ni jednu stranku, mediji nagađaju kako je odapeo strelicu prema Glavaševu HDSSB-u. "To što se netko koristi neke udrugama za svoje političke svrhe ili će nekoga rušiti, koga će prozivati, to je demokratsko pravo. Ali s punom odgovornošću vodi računa kada pokreće ljude, zašto i s kojim ciljem.“, rekao je Friščić.

Seljacima će na današnjem sastanku biti ponuđena isplata dijela poticaja u umjetnom gnojivu te posve nov način obračuna i plaćanja državnih subvencija.

Ogorčeni seljaci

Poljoprivrednik

Poljoprivrednici više 'nemaju što razgovarati' nego hoće samo novac.

Na današnjoj sjednici Vlade planira se odobriti 13 milijardi kuna državnog jamstva za brodogradilišta. Seljaci se pitaju zašto se barem dio toga novca ne preusmjeri prema poljoprivredi. O tome će se sigurno s ministrom prepirati i na sutrašnjem sastanku, što su ga pobunjeni ratari sazvali u Kutini, a na koji su pozvali i ministra Čobankovića. Možda se na njemu razjasne i medijska nagađanja o trzavicama na relaciji HDZ-HSS o poljoprivrednoj politici. Čelnici stranaka Jadranka Kosor i Josip Friščić tvrde kako nikakvih sporenja nema. A Friščić je istaknuo kako „Koalicija nema tri odvojene poljoprivredne politike, nego je poljoprivredna politika jedna, da u proračunu imamo osigurana sredstva za ono što imamo, da vrata Vlade, ministarstava i političkih stranaka uvijek moraju biti otvorena za razgovore, dogovore i pregovore.“ Friščić je obećao i kako će sve što je obećano poljoprivrednicima biti ispoštovano.

Seljaci, kako ističu, i ne traže ništa drugo nego da se izvrše obveze prema njima. U protivnom slijedi novi krug svađa i blokada prometnica.

Neracionalnosti i nerazumnisti

Zagrebačka tržnica

Je li građani dobivaju kvalitetu za novac koji daju poljoprivredi?

Vlada je, dakle, poljoprivrednicima dužna oko 200 milijuna kuna na ime poticaja, sada se subvencije režu za 40 posto. U svemu tome se malo govori o onome što godinama muči seljake, ali i državu – sav novac uložen u poljoprivredu nije se isplatio. Jer, dosadašnji način subvencioniranja seljačke proizvodnje pokazao se rastrošan, omogućio je raznorazne malverzacije, nije potaknuo restrukturiranje seljačkih gospodarstava, a i suprotan je kriterijima Europske unije. Hrvatski građani dotle plaćaju iznimno skupe poljoprivredne proizvode i više od trećine mjesečnih prihoda izdvajaju za ne baš kvalitetnu prehranu. Hrvatski poljoprivrednici ne proizvode dovoljno ni jednu vrstu voća i povrća za hrvatske potrebe pa se godišnje milijarde troše na uvoz. A istodobno se godinama čuju parole kako bi Hrvatska "mogla hraniti pola Europe".

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva