1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'Nova' Rumunjska Klausa Iohannisa

Predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis na toj je dužnosti 100 dana. On je omiljeniji od svih svojih prethodnika u postkomunističkoj Rumunjskoj. No, što se u toj zemlji promijenilo otkako je on predsjednik?

Tri četvrtine rumunjskih građana glasovalo bi danas opet za Klausa Iohannisa. To je mnogo više od 55 posto osvojenih glasova, s kojima je kandidat koalicije desnog centra pobijedio na predsjedničkim izborima u studenom 2014. Putem Facebooka prati ga 1,5 milijuna ljudi, to je više „lajkera“ nego što ima puno drugih europskih političara.

Kada je Klaus Iohannis, inače pripadnik njemačke manjine u Rumunjskoj, izabran za novog predsjednika, očekivanja su od početka bila ogromna. Neki su u njemu vidjeli „posljednju nadu da Rumunjska postane normalna zemlja“, kako je objavio dnevni list iz Bukurešta "Adevarul".

I zaista. U zemlji je došlo do promjena otkako je 21. 12.2014. Klaus Iohannis postao predsjednik. Promijenio se (nabolje) „komplicirani“ ton međusobnog ophođenja u rumunjskoj politici. Po prvi put nakon niza godina sve stranke zastupljene u parlamentu počele su voditi normalan i civiliziran dijalog s predsjednikom, a i međusobno. Rumunjski mediji su to nazvali "Iohannisovim efektom".

Manjine optimistične

Uz to, Iohannis je na putovanjima po inozemstvu svojim zemljacima vratio osjećaj dostojanstva. To se dogodilo i nedavno u Berlinu, kada je on u društvu kancelarke Angele Merkel govorio jasnim jezikom o klišejima i stereotipima o rumunjskim migrantima, koji dolaze u Njemačku kako bi pobjegli od siromaštva.

Pogledajte video 03:10

Zbog uspješnosti izabran za predsjednika

Predstavnici manjina podsjećaju da je s Klausom Iohannisom po prvi put za predsjednika zemlje izabran čovjek koji etnički ne pripada većinskoj rumunjskoj skupini. "To je važna historijska činjenica i pozitivno će se odraziti na sve manjine u Rumunjskoj", smatra odvjetnik i bivši ministar za manjine Péter Eckstein-Kovács, i sam pripadnik mađarske manjine.

U govoru pred parlamentom koji je naišao na veliki odjek, predsjednik Iohannis je rumunjske elite pozvao na manje „populizma“ ali i da se prestane ponašati kao da je u „trajnoj predizbornoj kampanji“. Zastupnici su pod utjecajem novog predsjednika povukli inicijativu za promjenom zakona, koja je išla u pravcu zaštite korumpiranih političara. Iohannis se zastupa i za snažno uključenje organizacija civilnog društva u politički proces i izjasnio se za dosljedno suočavanje i savladavanje komunističke prošlosti.

„Usidren“ u EU

U to spadaju i događaji iz devedesetih godina, kratko nakon okončanja komunističke diktature. Tada su rudari iz zapadno-rumunjskog Schiltala tri puta napali demonstrante koji su kritizirali vladu ali i stranačke središnjice antikomunističke oporbe u Bukureštu. Nakon 25 godina se u kontekstu tih napada vodi istraga protiv prvog postkomunističkog predsjednika Iona Iliescua i drugih osoba iz javnog života. U siječnju ove godine Iohannis se u jednoj poruci javnosti prisjetio napada i napisao: „Trebamo oprostiti, ali ne zaboraviti“.

Iohannis se na vanjskopolitičkom planu znatno više od svog prethodnika Traiana Băsescua zalaže za dublje „usidravanje“ Rumunjske u EU i jači savez sa Njemačkom i Poljskom. „Ako u Băsescuovoj poznatoj osovini `Bukurešt-London-Washington` umjesto Londona ubacimo Berlin, to je pozitivno“, kaže publicista iz Bukurešta Andrei Cornea i dodaje: „Veća kontinentalna komponenta u rumunjskoj vanjskoj politici je nužna“. On smatra da je partnerstvo s Poljskom također važno, „jer se tako zajedno s baltičkim zemljama može kreirati protutežu onim zemljama u regiji koje po pitanju Ukrajine imaju nešto mekšu liniju prema Rusiji.“

Bivši ministar i državni službenici u zatvoru

Klaus Iohannis je u posljednjih nekoliko mjeseci doprinio da se borba protiv korupcije u zemlji dosljedno provodi. U međuvremenu se desetine bivših ministara, visokih državnih službenika i menadžera nalazi u zatvoru. Riječ je o osobama koje su nekada smatrane nedodirljivima jer su bile bliske vlastodršcima. Istraga se trenutno vodi čak i protiv članova obitelji socijaldemokratskog premijera Vicota Pontae i bivšeg predsjednika Traiana Băsescua. Rumunska politologinja Alina Mungiu-Pippidi i profesorica za demokratske studije u „Hertie School of Governance“ u Berlinu razlog u ovakvom začuđujućem razvoju vidi u činjenici da Iohannis zaista želi ostati nepristran i da nikoga ne štiti: „Time je prvi put stvorena velika mogućnost za stvarnu borbu protiv korupcije“.

Bez obzira na oduševljenje Iohannisom koje vlada u Rumuniji, on je često razlog iritacija, prije svega zbog njegove šutljivosti što je velika suprotnost u odnosu na „razgovorljive“ političare i medije u Bukureštu. Iohannis se više puta izjasnio protiv „politike kao javnog spektakla“. „Možda će se naša javnost morati naučiti na novi, veoma šutljivi stil i suhoparne poruke na Facebooku“, kaže publicista Andrei Cornea i dodaje: „Ne trebamo se vraćati verbalnoj agresivnosti njegovog prethodnika Traiana Băsescua, ali je poželjno malo više elokvencije“.

Audios and videos on the topic