1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nova pomoć - i još dug put pred Grčkom

Njemački parlament je odobrio treći paket pomoći Grčkoj. Ali čak i s njim je još dug put do oporavka tamošnjeg gospodarstva.

Odluka zastupnika njemačkog Bundestaga da podrže novi paket financijske pomoći Grčkoj otvorila je put za treći takav program toj zemlji zone eura i novih 86 milijardi eura pomoći. Grčka već duguje 240 milijardi eura Europskoj komisiji, Europskoj središnjoj banci (ECB) i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) za prethodna dva paketa pomoći.

Nova financijska pomoć Grčkoj obuhvaća i sredstva koja bi trebala pokriti kratkoročne potrebe poput otplate rate kredita ESB-u u iznosu od 3,2 milijarde eura koju Atena treba platiti 20. kolovoza. Osim toga, Grčka će u sljedećih nekoliko mjeseci potrošiti još nekoliko milijardi eura za rate kredita koje stižu na naplatu.

Novi plan pomoći koji su prošlog tjedna odobrili ministri financija zemalja zone eure predviđa isplatu sredstava Grčkoj u fazama. Prva isplata trebala bi iznositi 26 milijardi eura od kojih bi oko 10 milijardi trebalo otići za sanaciju i dokapitalizaciju grčkih banaka.

Dokapitalizacija je neophodna kako bi stabilizirala grčki bankarski sektor koji je pretrpio veliki odljev kapitala u prvoj polovici ove godine. To je bio rezultat i sve veće bojazni ulagača da bi Grčka mogla izgubiti euro kao rezultat svoje dužničke krize. Nakon neuspjelih pregovora sa zajmodavcima ovoga lipnja, Atena je morala ograničiti promet kapitala kako bi izbjegla navalu štediša na banke.

Stabilizacija grčkih banaka je od ključne važnosti kako bi grčko gospodarstvo opet počelo rasti i kako bi se smanjio broj nezaposlenih čija stopa je dostigla već oko 25 posto, a gospodarski rast bi onda olakšao i teret dugova.

Grafika grčkog duga

Grčki dug u 2015.

Politička nesigurnost

Iako je grčko gospodarstvo iznenadilo rastom od 0,8 posto u drugom kvartalu ove godine, analitičari smatraju da izazovi s kojima se zemlja suočava ostavljaju slabu nadu u trajni ekonomski oporavak.

Mnoštvo je problema s kojima se vlada premijera Alexisa Tsiprasa treba suočiti. Tu je najvažnije provesti niz korjenitih ekonomskih reformi na koje je Tsipras morao pristati u okviru dogovora o novom paketu pomoći.

Osim toga, sve je više dvojbi u stabilnost njegove vlade, nakon što se i treći parlamentarac iz redova Tsiprasove Syrize odlučno usprotivio dogovoru u kojem se za svjež novac traže konkretne reforme. Njime se grčka vlada obvezala na golemo rezanje državnih troškova, reformu mirovinskog sustava i povećanje poreza. Taj novi pobunjenik iz njegovih redova je Tsiprasa prisilio na podršku oporbenih stranaka.

Zato je "vjerojatno i logično" očekivati kako će Tsipras zatražiti od parlamenta podršku njegovoj vladi, izjavio je dužnosnik Syrize Dimitris Papadimoulis za grčku Skai TV. Štoviše, takvo izglasavanje on očekuje "vrlo vjerojatno" već u sljedećim mjesecima.

Grčki premijer Alexis Tsipras

Grčki premijer Alexis Tsipras

I druga izvješća govore kako bi Tsipras mogao postaviti pitanje povjerenja ubrzo nakon što ovog kolovoza Grčka bude platila ratu kredita ESB-u. Glavne oporbene stranke su dale do znanja kako su premijera podržale u donošenju mjera štednje, ali da neće iskazati povjerenje i njegovoj vladi.

Time je povećana i vjerojatnost da bi se ubrzo mogli održati prijevremeni izbori, možda već sljedećeg mjeseca, čiji bi ishod onda pokazao sposobnost vlade Grčke da doista i provede reforme na koje je pristala Atena.

Održivost duga

Još jedan ozbiljan problem s kojim je suočena Grčka jest uopće njezina sposobnost plaćanja tog duga. Zaduženost ove zemlje u prošloj godini je dosegla čak 177 posto njezinog bruto društvenog proizvoda (BDP), što je prema procjenama MMF-a neodrživo.

Zato MMF vrši sve veći pritisak na vlade zemalja eura da Grčkoj oproste barem dio duga, što je naišlo na odlučno protivljenje nekih zemalja među kojima je Njemačka.

Njemačka vlada tvrdi da bi oprost grčkog duga bitno narušio sporazume EU-a, ali naglašava da ostaje otvorena za druge ideje kao što je produženje roka isplate duga, razdoblja poštede otplate rata duga i manje kamate.

Problem Grčke posebno je osjetljivo pitanje za Njemačku u kojoj se mnogi protive bilo kakvom "rezanju" duga Grčkoj. Tako je i čitav niz zastupnika Merkeličinih kršćanskih demokrata glasovao protiv programa pomoći Grčkoj ove srijede, unatoč nastojanjima Angele Merkel da sve svoje zastupnike zadrži na kursu svoje vlade.

Što želi Međunarodni monetarni fond?

Kao jedan od opravdanja za treći paket pomoći Grčkoj Angela Merkel je naglasila da će i MMF sudjelovati u tom programu.

Direktorica MMF-a Christine Lagarde

Direktorica MMF-a Lagarde smatra da da je sadašnji teret grčkog duga neodrživ

Direktorica MMF-a Christine Lagarde je pak nedavno još jednom ponovila svoje mišljenje o Grčkoj i uvjerenje kako "Grčka ne može samostalno vratiti svoj dug". Također je izjavila kako o tome treba odlučiti Vijeće MMF-a ovog listopada i kako će tek tada biti jasno stoji li MMF iza novog paketa pomoći Grčkoj.

Europska komisija pak tvrdi kako grčko dugovanje zoni eura nije presudno za njezinu kreditnu sposobnost, jer Ateni su već odobrena dugačka razdoblja odgode plaćanja pa tako trenutno ne plaća ni kamate niti glavnicu pozajmice.

Ipak, ekonomski stručnjaci ističu da Atena ima problem s otplatom duga MMF-u i ESB-u. Grčka obveza prema tim dvjema financijskim institucijama procjenjuje se na 24 milijarde eura do sredine 2018. godine, a male su šanse bi neka od tih institucija dozvolila kašnjenje u ratama isplate.

Izlazak iz krize?

I dok svi govore o grčkim dugovima, stručnjaci upozoravaju kako se premalo govori o mjerama koje bi doista oživjele grčko gospodarstvo.

Grafika nezaposlenih

Nezaposlenost u Grčkoj

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je za Grčku predložio investicijski plan od 35 milijardi eura iz regularnih EU fondova, no prema tom prijedlogu, Grčka bi istovremeno trebala investirati i sredstva iz vlastitih fondova makar je EK smanjio nužno učešće u takvim programima.

Gustav Horn, glavni ekonomist i direktor njemačkog Instituta za makroekonomsku politiku (IMK) nedavno je izjavio za Deutsche Welle kako bi Grčkoj trebala biti odobrena sredstva prema Junckerovom investicijskom planu, i to na godinu dana, bez uvjeta sufinanciranja. "Vlada bi u tom slučaju mogla odmah izraditi investicijski plan, a to bi morali učiniti jer i vremena imaju sve manje", izjavio je Horn.

Stručnjaci upozoravaju da će Grčka izaći iz krize samo uz pomoć investicija. "Ako se strategija pomoći fokusira isključivo na intenzivne rezove državnog budžeta, onda će i ovaj program pomoći propasti, baš kao i prethodni."

Preporuka uredništva