Nova pažnja prema zapadnom Balkanu

Zajednički gospodarski prostor, konkretni planovi za investicije i infrastrukturu: Europska unija je pripremila mnogo novca kako bi podržala privredni razvoj u zemljama zapadnog Balkana i tu regiju snažnije povezala sa EU. Najbitniji ciljevi: riješiti regionalne razmirice i zaustaviti iseljavanje na desetine tisuća uglavnom mlade i dobro obrazovane radne snage iz tih zemalja.

Suradnja u transportu i opskrbi energijom

Na sastanku na vrhu zemalja zapadnog Balkana u Trstu je, između ostalog potpisan i ugovor o transportu. Sve zemlje, sa izuzetkom Bosne i Hercegovine su tako na neki način uključene u europske propise o transportu. Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn je u razgovoru za DW iskazao uvjerenje kako će to dati izuzetni gospodarski poticaj čitavoj regiji. ( Johannes Hahn: "Milijardu eura za investicije u zemljama zapadnog Balkana" ) Dogovoren je i čitav niz drugih projekata boljeg prometnog povezivanja i energetike. Time bi se stvorili temelji za stvaranje regionalnog gospodarskog prostora. Utoliko se tu već govori i o svojevrsnom "Marshallovom planu" za to područje.

"Želimo povećati trgovinsku razmjenu u regiji koja je zapravo zapuštena. Polazimo od toga da u slijedećim godinama tamo može nastati i do 80 tisuća radnih mjesta", izjavio je Hahn. Do 2020. godine EU namjerava potrošiti ukupno milijardu eura "kako bi ovdje u regiji nešto stvorilo."

Sve ovisi o političkoj stabilnosti

Pri tome je odlučujuća politička stabilnost. No, u regiji trenutno postoji čitav niz bilateralnih sukoba koji ometaju pravu suradnju na putu u EU. To ističe i Angela Merkel: „Politička stabilnost u ovoj regiji znači i našu političku stabilnost." Zajednička je zadaća pobrinuti se da se te države dobro razvijaju i da korak po korak kreću prema Europskoj uniji, smatra njemačka kancelarka.

Usprkos tome, nitko više ne govori o konkretnim perspektivama pristupa. U Bruxellesu proces proširenja nitko nije proglasio potpuno mrtvim, ali je i jasno kako dogledno vrijeme neće biti novih članica EU. Bruxelles trenutno ima i drugih briga od Balkana. Ovakva gospodarska unija, strahuju zemlje regije koje nisu članice, svojevrsna utješna nagrada i neka vrsta čekaonice pred ulazom u Uniju. "Mi već vodimo konkretne pregovore o pristupu sa Srbijom i Crnom Gorom, ali druge zemlje su još daleko od toga", priznaje povjerenik Johannes Hahn.

Put međusobnom povjerenju

Ekonomska suradnja može stvorit novo povjerenje, smatra Michael Roth, državni ministar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova: „To je potrebno ovoj regiji, ne smije se ostati tek na neprijateljskom sučeljavanju."

Ekonomski razvoj će biti moguć samo ako se stvori sigurnost pravnih država. Nitko neće uložiti novac u regiji ako tamo ne postoji učinkovito pravosuđe. „Postoje nedostaci u funkcioniranju demokracije i pravne države u regiji", smatra Florian Bieber, stručnjak za Balkan sa Sveučilišta u Grazu. Takozvani Berlinski proces ne može riješiti taj problem: "To se može samo u okviru integracije u EU".

Njemačka je potakla taj proces 2014. U njenom središtu je gospodarska suradnja u regiji. Tom suradnjom bi trebala biti stvorena osnova za pristup Europskoj uniji. Na programu konferencije u Trstu je osim toga bilo i bolje umrežavanje i borba protiv korupcije.