1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nova ljubav u njemačko-francuskim odnosima

Na summitu EU-a Angela Merkel je govorila o optimizmu, Emmanuel Macron o tome kako unaprijediti EU. Napravljen je korak naprijed i u zajedničkoj obrambenoj politici. Brexit je postao sporedna stvar.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk nazvao je to povijesnim korakom, a i francuski predsjednik Macron koristio je sličnu formulaciju. Samo je njemačka kancelarka trezveno ostala pri formulaciji „nova kvaliteta u suradnji". Najveći skok ostvaren je u zajedničkoj obrambenoj politici koju su Britanci godinama blokirali, a koja je sada, nakon izbora u Francuskoj, dobila odriješene ruke. „Blisko surađujemo s Njemačkom", izjavio je Emmanuel Macron, a Angela Merkel je pohvalila "njemačko-francusku suradnju" za koju je rekla da "donosi dobre rezultate".

Što je PESCO?

Nova formula za suradnju u EU-u, koja se može sažeti riječima „kontinuirana intenzivna suradnja", omogućuje zemljama članicama da na određenim područjima prisno surađuju, a da u tome ne moraju svi sudjelovati ili davati svoju suglasnost. Šef Europske komisije Jean-Claude Juncker postao je čak poetičan, nazvaviši novu klauzulu "zaspalom, a sada probuđenom princezom Lisabonskog ugovora". Neobično je da "obrana" može biti tako inspirativna. Ali opuštena atmosfera na ovom umnogome nekonfliktnom summitu je, kako se čini, pospješila donošenje odluka: Nakon samo nekoliko sati "većina stola je pospremljena". Nešto slično nije se dogodilo godinama.

U roku od tri mjeseca zajednička obrambena politika treba biti spremna za usvajanje, pitanja financiranja riješena i sve bi trebalo biti spremno za start. U to pripadaju i zajedničke borbene trupe i fond za obranu pri Europskoj komisiji, iz kojeg se mora platiti i razvoj besposadnih letjelica.

Belgien - EU-Gipfel in Brüssel - Juncker (picture allianceBELGA/dpa/T. Roge)

Jean-Claude Juncker

Poljska se javila za riječ i želi - nesigurna zbog politike američkog predsjednika Trumpa - sudjelovati u zajedničkom obrambenom projektu. "Poljska je spremna uključiti se", izjavila je premijerka Beata Szydlo. To je svojevrstan zaokret poljske politike, jer se Varšava u prošlosti uvijek pozivala na NATO i po pitanjima obrane stalno gledala prema Washingtonu.

Kritika je odmah stigla od strane Zelenih iz Europskog parlamenta: "Zbog čega se proračun EU-a mora koristiti za istraživanja i razvoj malih i srednje velikih poduzeća? Umjesto da vodimo politiku štednje u zajedničkom interesu, uzimamo sredstva iz proračuna EU-a za ono što nam svima šteti", kaže Reinhard Bütikofer. No i pored kritike, i on je pohvalio korake u smjeru više zajedništva u zajedničkoj europskoj obrambenoj politici, čime bi se godišnje moglo doći do ušteda od 25 do 100 milijardi eura.

Na summitu je donesena odluka da se produže sankcije Rusiji. EU je utvrdio mnoge manjkavosti u provedbi Sporazuma iz Minska. Emmanuel Macron želi s Angelom Merkel nastaviti provedbu njemačko-francuskog projekta zajedničke vanjske politike. S tim u vezi je Merkel pohvalila suradnju s Francuskom. Izraženo je i opredjeljenje za Pariški sporazum o zaštiti klime. Trumpova želja za novim pregovorima oko klime je jednoglasno odbačena.

Kancelarka je istovremeno iznijela plan o pripremi summita G-20 u srpnju u Hamburgu. Njoj je važno da europske partnere posebno uključi u poglavlje koje obuhvaća trgovinske odnose.

U fokusu budućnost EU 27, a ne Brexit

Kancelarka je na početku summita istakla da joj je važnija budućnost 27 članica EU-a od natezanja oko pregovora o Brexitu. Britanska premijerka je tek tijekom večere dobila priliku informirati svoje kolege o namjerama u pogledu izlaska Velike Britanije iz EU-a, posebno najavljenoj "velikodušnoj ponudi" građanima EU-a koji žive u Velikoj Britaniji. „Nijednom građaninu EU-a u Velikoj Britaniji neće biti naređeno da napusti zemlju", citat je koji prenose izvori bliski britanskoj vladi. To će načelno važiti za sve one građane iz zemalja članica EU-a, koji već pet godina žive u Velikoj Britaniji. Drugima će biti dozvoljeno da se u iduće dvije godine pobrinu da podnesu molbu za stalnu dozvolu boravka i da na taj način dobiju mogućnost da ispune vremenski kriterij od pet godina. Još je nejasno u kojoj mjeri će njihovi članovi obitelji moći ostati u zemlji.

Belgien - May auf dem EU Gipfel in Brüssel (Reuters/F. Lenoir)

Theresa May

Još nije odlučeno koji sud će biti mjerodavan u slučaju pravnog spora. Velika Britanija kategorično odbacuje Europski sud kao instancu za odlučivanje. Idućeg ponedjeljka će Britanci objaviti detalje u vezi s tim pitanjem koje stoji na vrhu dnevnog reda.

"Dobar početak ali puno otvorenih pitanja"

"Ovo je dobar početak ali postoji niz otvorenih pitanja oko financiranja, oko Irske, tako da se do listopada mora puno toga uraditi", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel. Ovaj datum je određen provizorno, kako bi se odredio vremenski okvir za završetak prvoga kruga pregovora i kako bi se moglo doći do ključnog pitanja koje glasi: Kako bi u budućnosti trebao izgledati odnos Velike Britanije i EU-a?

Spor oko podjele "britanskog nasljeđa" odnosno određivanja gradova koji će postati sjedišta dviju agencije EU-a, koje su se nalazile u Velikoj Britaniji, izbjegnut je. Dogovoreno je raspisivanje natječaja i glasanja u više faza za mnogobrojne gradove-kandidate od Barcelone preko Beča do Madrida, koji bi rado bili nova sjedišta Europske agencije za lijekove i Europske agencije za nadzor banaka. Njemačka je i sama predložila dva grada: Bonn i Frankfurt. U studenom će pasti odluka.

Kriza u odnosima s istočnom Europom

„EU nije supermarket, već zajednica vrijednosti", izjavio je Emmanuel Macron pred summit EU-a kritizirajući odbijanje Poljske, Češke i Mađarske da sudjeluju u preraspodjeli izbjeglica. Tome se priključila i njemačka kancelarka rekavši: "Ovo nije dan za prijetnje, ali mi smo zajednica vrijednosti. Moramo biti u stanju i, kada nismo zadovoljni nekim razvojem događaja, da to otvoreno i kažemo."

Brüssel Viktor Orban PK (picture-alliance/abaca/D. Aydemir)

Viktor Orban

Mađarski premijer Viktor Orban osobno je shvatio Macronovu kritiku i uputio otrovne primjedbe. "Njegova upadica nije bila baš ohrabrujuća. Mi ćemo pratiti što on radi. Morat ćemo se upoznati." Poljski glasnogovornik je dodao da Poljska, samo zato što dobiva novac od Bruxellesa ne mora se uvijek složiti sa svime što se radi u EU-u. To mišljenje Njemačka i Francuska očito ne dijele.

Ovoga petka, drugog dana summita EU-a, raspravlja se o izbjegličkoj politici i temi migracije. Neki bitniji napredak se ne očekuje. Oštra razmjena mišljenja pokazuje koliko je napet odnos između nekih zemalja istočne Europe i ostatka EU-a. Za Angelu Merkel se, s obzirom na zbijanje redova s Macronom, poboljšala situacija. Kada obje zemlje imaju zajednički stav, onda se diskusija više ne svodi na antinjemačke polemike, kaže ona.

Preporuka uredništva