1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nova globalna financijska kriza sve izvjesnija?

Kinezi strahuju za novac koji su posudili Amerikancima. SAD je najveći kineski dužnik, dvije zemlje su povezane gospodarski tijesnim vezama. No, Washingtona ima i velikih problema s rejting agencijama.

Zastave Kine i SAD-a i novčanice

Kinezi se boje za svoj novac uložen u SAD-u

Kineski juani

Kineski juani

Teško je i zamisliti koliko je to uopće novca: Kinezi su Amerikancima "posudili" 1,152 bilijuna dolara. Toliko je novca Peking uložio u kupovinu američkih državnih obveznica i na taj način Kina praktično financira američki (previsoki) državni dug. I upravo u trenutku u kojem se predsjednik Barack Obama u Kongresu bori za povišenje maksimalne granice nacionalnog zaduženja, vijesti iz Pekinga šokiraju najveću svjetsku ekonomiju. Kina više ne skriva svoje brige stanjem u SAD-u, o njima se priča otvoreno.

Kinezi se boje da im Amerikanci neće moći vratiti uloženi novac. Ukoliko Washington doista dodatno poveća svoj golemi dug, to bi automatski "pritisnulo" tečaj dolara - a time bi cijene najvažnijih sirovina poput nafte porasle za kineske kupce. A Kina je osuđena na kupovinu sirovina, nacionalna ekonomija i dalje raste stopama o kojima Europljani i Amerikanci mogu samo sanjati. Za porast kineskih briga najzaslužnije su aktualne, razočaravajuće brojke o razvoju privrede SAD-a. To je najvažnije izvozno tržište za kineske proizvode.

"Perspektive američke privrede su uznemirujuće", kaže Yu Bin, istraživač iz jedne vladine agencije u Pekingu. "Kina (kao najveći zajmodavac, op.a.) mora ozbiljno razmisliti o rizicima koji prijete u SAD-u", dodaje on. A Kina na raspolaganju ima i instrumente kojima može smanjiti moguću prijetnju. Kinezi bi, na primjer, mogli "reorganizirati" svoje devizne rezerve.

Raste kineska nervoza

U ovom trenutku većinu tog novca (oko 3,2 bilijuna američkih dolara) Kinezi drže u američkoj valuti. Moguće je da se, na primjer, pojačano ulaže u euro - ili švicarske franke. Eventualni pad tečaja dolara dodatno bi oslabio i kurs američkih državnih obveznica koje su Kinezi masovno pokupovali. Krajem travnja 2011. obveznice u vlasništvu Pekinga vrijedile su 1,15 bilijuna dolara.

Yu Bin napominje da je opasan i rast deviznih rezervi. U proteklih 12 mjeseci kineske su rezerve, uvjerljivo najveće u svijetu, narasle za 30 posto. Kina bi dugoročno morala "zakočiti" taj razvoj, tvrdi stručnjak i kao alternative navodi više ulaganja kineskih poduzeća u inozemstvu. Nužne su i korekcije u trgovinskoj bilanci: Kina bi tako trebala više uvoziti, a manje izvoziti.

Zastave Kine i SAD-a

Odnos Pekinga i Washingtona na ispitu zrelosti

"Nadamo se da će Amerikanci uvesti odgovorne mjere i voditi odgovornu politiku, kako bi zaštitili interese investitora", izjavio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Lei. To je zvučalo više kao zahtjev, nego kao standardna rečenica koja se izgovara u ovakvim kriznim situacijama. Konkretnija je bila vodeća kineska rejting agencija Dagong koja je snizila bonitet SAD-a. I time uzburkala financijski svijet.

Dok najveće rejting agencije (iz SAD-a) vladi te zemlje još uvijek daju vrlo dobre ocjene ("AAA"), Dagong je već krajem prošle godine snizio američki bonitet na "AA", a sada i na "A+". "Novo snižavanje rejtinga je samo pitanje vremena i obujma", kaže šef Dagonga Guan Jianzhong. Njegovi stručnjaci već predviđaju "dugoročni gospodarski pad" SAD-a. Amerikanci bi se, pojednostavljeno, trebali dodatno zadužiti da bi mogli platiti postojeće dugove.

Zato Dagong upozorava i od globalnih posljedica: "Raste mogućnost ponavljanja financijske krize iz 2008."

Obamin neuspjeh u Kongresu

Barack Obama

Barack Obama

No, tu ne prestaju američki problemi. Zbog svađe oko proračunskog duga u SAD-u, čuvena rejting agencija Moody`s zaprijetila je Sjedinjenim Državama da će sniziti ocjenu boniteta najveće svjetske nacionalne ekonomije. Po vlastitim navodima, rejting agencija upravo ispituje moguće snižavanje boniteta kad se radi o američkim državnim obveznicama. Za to vrijeme u Kongresu se Obama svađa s republikancima oko povišenja stope mogućeg duga - i to bez uspjeha. Upravo je neuspjeh konzultacija u Kongresu pojačao kineske brige.

Ukoliko pregovori ne uspiju, Amerikanci bi u najgorem slučaju privremeno mogli biti nelikvidni. U ovom trenutku stopa maksimalnog zaduženja u SAD-u iznosi 14,3 bilijuna dolara. Ta je granica dosegnuta sredinom svibnja i samo zahvaljujući trikovima u bilanciranju duga SAD je osigurao likvidnost do 2. kolovoza 2011.

Ben Bernanke, šef FED-a (Središnje banke u SAD-u), već je prilično jasnim riječima upozorio što bi se moglo dogoditi ukoliko Amerika (barem i na samo nekoliko dana) bude nelikvidna: "To bi bio šok za cjelokupni globalni financijski sustav!"

Autor: Srećko Matić (dpa, rtr, ap)

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva