1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nova generacija europskih zastupnika

Ovih dana se u Europskom parlamentu često čuje pitanje "Oprostite, a gdje je...". Jer gotovo polovica od ukupno 736 europskih zastupnika je "nova" u Strassbourgu. Ovog utorka (14.7.) biraju predsjednika Parlamenta.

Europski parlament

Treba saznati važne stvari: i gdje zasjedaju odbori i klubovi zastupnika, ali i gdje je kantina i najbliži WC.

49 posto zastupnika birano je po prvi put a Europski parlament sve više postaje i žensko društvo: jedna trećina čini ljepši spol. Među zastupnicima se nalazi i osam bivših premijera pa i dva zastupnika koji su starija od osamdeset godina.

Uoči konstituirajuće sjednice koja je na programu ovog tjedna je najvažnija zadaća odrediti i dogovoriti se o osobama koje će voditi odbore. Važan posao je i stvaranje političkih saveza i formaliziranje političkih grupacija u Europskom parlamentu u kojem postoji 160 nacionalnih skupina. One su pak okupljene u sedam političkih grupacija u spektru koji seže od desnog centra u EEP-u (265 zastupnika) do najmanje i novoosnovane europskeptične skupine i desnog krila Europe za slobodu i demokraciju (EFD) sa 30 članova. 28 zastupnika nisu povezani u skupinu, a među njima su i zastupnici britanske ekstremno desne stranke BNP i francuske Front National.

Parlament bira svojeg predsjednika

Jerzy Buzek

Postignut je sporazum da barem u prvoj polovici mandata na čelu Parlamenta bude bivši poljski premijer Buzek

Europski parlament u novom sazivu ovog utorka (14.7.) bira će i svojeg novog predsjednika. Nakon brojnih dogovora je izvjesno kako će to će biti Jerzy Buzek, poljski konzervativni zastupnik. Ovaj sastav Parlamenta je sedmi od kada se 1979. godine izabiru europski zastupnici i do sada je politički i najšareniji. To bi moglo značiti i da će biti zanimljivije - i teže osvojiti većinu pri donošenju odluka.

Koalicija EPP-a, liberala i novih europskih konzervativaca bi imala apsolutnu većinu, no liberali odbacuju mogućnost suradnje sa - kako ih nazivaju- "anti-europljanima". To znači da će Europski parlament i ubuduće morati tražiti rješenja između dvije najveće skupine - Europske pučke stranke i europskih socijaldemokrata.

Nakon Lisabonskog sporazuma EP-u veće ovlasti

U idućih nekoliko mjeseci Europski parlament morat će odlučiti o nekoliko važnih zakona, na primjer o financijskoj regulativi koju će Europska komisija predložiti na jesen. Tu je i pitanje cijene telekomunikacijskih usluga, a i zdravstvena zaštita unutar Europske unije. Europski zastupnici s velikim nestrpljenjem očekuju i stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma. Ukoliko on stupi na snagu, Europski parlament dobit će veće ovlasti u donošenju zakona.

I na kraju, Europski je parlament već pokazao svoju snagu prema nekim zemljama članicama koje su željele da već u srpnju izaberu novog predsjednika Europske komisije. Parlament o tome želi odlučivati tek na jesen.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva