1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nova Dodikova provokacija žrtava rata

OHR, OESS i Vijeće Europe oštro su osudili izjave premijera Republike Srpske u Bosni i Hercegovini Milorada Dodika u kojima je negirao prirodu ratnih zločina počinjenih u Tuzli, te na sarajevskoj tržnici Markale.

Milorad Dodik

Milorad Dodik opet je uzburkao duhove

Podsjetimo, Dodik je izjavio kako su Muslimani zločine u Tuzli i na tržnici Markale jednostavno inscenirali. Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU-a Valentin Inzko jučer (15.09.) je u Sarajevu, zajedno sa šefom Misije OESS-a u BiH ambasadorom Garyjem D. Robbinsom te specijalnim predstavnikom glavnog tajnika Vijeća Europe i šefom Misije Vijeća Europe u BiH Caroline Ravauad najoštrije osudio nedavne izjave premijera RS-a Milorada Dodika. Riječ je o izjavama u kojima je premijer Dodik negirao prirodu ratnih zločina počinjenih u Tuzli 25. svibnja 1995., kada je 71 osoba ubijena i više od 150 ranjeno. Dodik je u isti koš stavio i zločin počinjen na sarajevskoj tržnici Markale 5. veljače 1994., gdje je 68 ljudi ubijeno i 144 ranjeno, te onog počinjenog 28. kolovoza 1995., kada je 37 ljudi ubijeno i 90 ranjeno.

Rat u Sarajevu

Srpsko viđenje rata u Sarajevu

Činjenica je da su krivci za zločine oficiri bivše vojske RS

"Činjenice o ovim ratnim zločinima su jasne. Sud Bosne i Hercegovine je 12. lipnja 2009. godine proglasio krivim Novaka Đukića, zapovjednika vojske bosanskih Srba, za tuzlanski masakr i osudio ga na zatvorsku kaznu u trajanju od 25 godina", navode međunarodni dužnosnici. Haški sud proglasio je Stanislava Galića krivim za zločine protiv čovječnosti, uključujući masakr na tržnici Markale 1994. godine. Osuđen je na doživotnu zatvorsku kaznu. Galić je u ratu zapovijedao sarajevsko-romanijskim korpusom vojske bosanskih Srba. Konačno, sud je utvrdio odgovornost generala Dragomira Miloševića za ratne zločine, uključujući masakr na tržnici Markale 28. kolovoza 1995. godine. Njega je Tribunal prvostupanjskom odlukom osudio na zatvorsku kaznu u trajanju od 33 godine.

Dodikova izjava podriva institucije vladavine zakona

"Bilo kakvi pokušaji da se promijene povijesne činjenice o ratnim zločinima neprihvatljivi su i neoprostivi. Kada takvo iskrivljavanje činjenica dolazi od političara koji je obavezan poštivati Dejtonski mirovni sporazum i surađivati s Međunarodnim haškim tribunalom, onda su te izjave posebno neodgovorne i podrivaju ne samo institucije posvećene vladavini zakona nego i kredibilitet tog pojedinca", kazao je za Deutsche Welle direktor OHR-ovog ureda za komunikacije, Frane Maroević. Šefovi misija OHR-a/EUSR-a, OESS-a i Vijeća Europe u Bosni i Hercegovini podsjećaju da "iako svaka osoba uživa slobodu izražavanja prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, ova odredba podliježe i određenim ograničenjima, prije svega u kontekstu očuvanja autoriteta i nepristranosti pravosuđa te zaštite ugleda ili prava drugih".

Memorijalni centar Potočari, nedaleko od Srebrenice

Memorijalni centar Potočari, nedaleko od Srebrenice

Odgovorna i međunarodna zajednica

Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH, Fadila Memišević, pozdravlja reagiranje međunarodnih dužnosnika, iako tvrdi da je ono stiglo sa znatnim zakašnjenjem, te da su "izjave Milorada Dodika već pričinile znatnu štetu BiH za što odgovornost snosi i međunarodna zajednica". Fadila Memišević pozdravlja odluka kojom je Dodik proglašen nepoželjnom osobom u Tuzli i Sarajevu i dodaje: "Milorad Dodik je prevršio svaku mjeru i uvrijedio tisuće žrtava pokušavajući iskriviti povijesne činjenice."

Kapija - mjesto zločina u Tuzli

Kapija - mjesto zločina u Tuzli

Predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Murat Tahirović tvrdi da je posljednje "Dodikovo negiranje zločina kap koja je prelila čašu", dodajući kako se nada da reagiranja međunarodnih dužnosnika neće ostati samo "mrtvo slovo na papiru". "S obzirom na činjenicu da je situacija u BiH zaista napeta i teška, očekujem da će OHR poduzeti dalje korake kako bi se, da li kroz razgovore, ili na neki drugi način suzbile ovakve pojave", ističe lider Saveza logoraša BiH. Ovaj Savez je za danas (16.09.), zajedno s udruženjima drugih žrtava rata, najavio prosvjede ispred sjedišta UN-a u Sarajevu zbog skraćivanja optužnice protiv Radovana Karadžića.

"Genocid u Srebrenici mit koji se prodaje u svijetu“

Tisuće civila u Srebrenici u ljeto 1995.

Srebrenica u ljeto 1995. - mjesto stravičnog zločina

Iz RS-a, uprkos oštroj reakciji međunarodnih dužnosnika, stižu kontroverzne izjave kojima se dovodi u pitanje karakter zločina počinjenih u Srebrenici u srpnju '95. kao i broj žrtava genocida naveden u haškim spisima. Za to vrijeme na javnoj su tribini u Banja Luci, koja je bila posvećena događajima u Srebrenici, sudionici, između ostalog, govorili o tome kako se brojem srebreničkih žrtava manipulira i kako je genocid u Srebrenici "mit koji se prodaje svuda u svijetu". Također su se mogli čuti i navodi da je broj srebreničkih žrtava u Haškim dokumentima namjerno uvećan, te da u Srebrenici „nije bilo genocida".

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva