1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Sport

Nova žrtva burnouta u nogometnoj Bundesligi

Šok za Schalke 04: trener Ralf Rangnick u četvrtak (22.9.) je podnio ostavku - iz zdravstvenih razloga. 53-godišnjak je po vlastitim navodima "totalno iscrpljen" i nije više u stanju obavljati svoj posao.

Ralf Rangnick

Ralf Rangnick

Navijač Schalkea

Šok za fanove Schalkea

"Nakon dugog i sveobuhvatnog procesa razmišljanja, došao sam do zaključka da mi je potrebna pauza", to je rečenica kojom je u pismenom priopćenju na web-stranici Schalkea 04 Ralf Rangnick potvrdio da se povlači iz profesionalnog nogometa. "Teško mi je pala odluka. No, energija kojom trenutno raspolažem nije dovoljna za uspješno bavljenje poslom i napredovanje s momčadi i klubom u sportskom razvoju. Na ovaj sam se korak odlučio i zbog momčadi, kojoj želimo maksimalni uspjeh tijekom ove sezone."

Vijest je iznenadila Bundesligu. Sportski menadžer kluba iz Gelsenkirchena Horst Heldt je izjavio kako odluka Ralfa Rangnicka zaslužuje "najdublje poštovanje". "I mi smo mišljenja da je zdravlje važnije od svih poslovnih ciljeva", dodao je.

Clemens Tönnies, šef Nadzornog odbora Schalkea 04 u izjavi za TV-postaju Sport1 kazao je: "Koliko god bio tužan i koliko god mislim da je šteta što se dogodilo, bez obzirao koliko mi je zbog toga žao, zdravstveno stanje Ralfa Rangnicka je važnije od interesa kluba!"

Uspješni "vatrogasac"

Rangnick je početkom ove godine, nakon što je napustio svoj bivši klub Hoffenheim, najavio da želi pauzirati do sredine 2011. No, plan se nije ispunio - u međuvremenu je i Schalke ostao bez trenera, klub je uručio ostavku Felixu Magathu. Rangnick je "uskočio" na prazno mjesto na klupi "kraljevsko plavih" 17. ožujka i u rekordno kratkom roku Schalke je poveo stazom uspjeha.

Schalke se iznenađujuće plasirao u polufinale Champions Leaguea, a osvojio je i jednu titulu. U finalu Njemačkog kupa u Berlinu Rangnickova momčad je porazila Duisburg. Jedino je "škripilo" u Bundesligi, no pod Rangnickovom dirigentskom palicom Schalke je koliko-toliko suvereno osigurao opstanak u 1. ligi.

Jesu li ti naporni dani i mjeseci u Ruhrskoj oblasti dodatno pogoršali psihičko i fizičko stanje nogometnog učitelja? To je pitanje koje si danas postavljaju brojni sportski novinari u Njemačkoj. Rangnicka će na dužnosti trenera privremeno naslijediti njegovi dosadašnji asistenti Seppo Eichkorn i Markus Gisdol. Potraga za novim trenerom je već počela.

Rangnick s trofejom za pobjednika Njemačkog kupa

Rangnick (lijevo) s trofejom za pobjednika Njemačkog kupa

Prije samo nekoliko dana pozornost bundesligaške javnosti privukao je slučaj Markusa Millera. Rezervni golman Hannovera 96 priznao je da je "mentalno iscrpljen" te da je pomoć zatražio od stručnjaka, psihologa. Slučaj Miller automatski je bio povezan sa samoubojstvom Roberta Enkea i neki su ga nazvali "posljedicom" slučaja Enke. Bivši vratar Hannovera i njemačke reprezentacije prije dvije godine je počinio samoubojstvo. On je patio od teškog oblika depresije.

U sportskim je vodama u Njemačkoj depresija i sindrom totalne iscrpljenosti relativno čest fenomen. U posljednje vrijeme se o njemu počinje govoriti i javno. Većina pacijenata ipak skriva svoje probleme od medija i navijača.

Depresija je bila razlog za okončavanje karijere talentiranog nogometaša Bayerna Sebastiana Deislera. Burnout je mučio i bivšeg olimpijskog pobjednika u skijaškim skokovima Svena Hannawalda.

Što je burnout?

Burnout-sindrom je stanje emocionalne, tjelesne i mentalne iscrpljenosti. Radi se o engleskom pojmu koji u prijevodu znači "izgorjeti". Bolest se zna pojaviti iznenada. Tipični simptomi su bezvoljnost, osjećaj malaksalosti, nesanica, osjećaj da se nije doraslo nekom zadatku. Ti se simptomi često pripisuju drugim bolestima, tako da se burnout često uopće ni ne dijagnosticira.

Žena koja ima burnout

Bezvoljnost je tipični sindrom

Sidrom burnout stručnjaci opisuju kao posljednju fazu razvoja koji počinje idealiziranjem i oduševljenjem, a teče preko frustracija i dovodi do deziluzioniranja, apatije, psihosomatskih oboljenja, depresije, agresivnosti i povišene opasnosti od ovisnosti, npr. o drogama ili alkoholu.

Što su uzroci burnouta?

Stručnjaci kao glavne razloge navode vremenski pritisak, stres na poslu ili pritisak da se po svaku cijenu uspije. Ljudi koji duže vrijeme funkcioniraju na "granici" ili osobe koje imaju ekstremno visoka očekivanja od samih sebe, to su i potencijalni kandidati za oboljenje. A oboljelima je pomoć nužno potrebna.

Oboljeli naime u pravilu ne shvaćaju (ili ne žele priznati) da im je pomoć potrebna. A često tu pomoć ne žele ni prihvatiti.

Autor: Srećko Matić (dpa/sid/sport1)

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva

WWW-linkovi

Audios and videos on the topic