1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Norveška istražuje reaktor na torij

Norveška je zemlja s izuzetno velikom potrošnjom energije. Ali, s obzirom na velike vlastite količine nafte i plina i brojne hidroelektrane energija je u toj zemlji jeftina. No, za budućnost treba drugo rješenje.

default

Norveško postrojenje za vađenje nafte Troll. Foto: Harald Petersen, 1998

S obzirom da su količine nafte i plina ograničene norveška je vlada nedavno dala nalog za ispitivanjem mogućnosti atomskog reaktora na torij, element sličan uranu.

Norveška nema problema s energijom, kaže Anita Utseth iz Ministarsva za energiju u Oslu, dok prelistava debelu knjigu s aktualnim podacima. Ova skandinavska zemlja je na šestom mjestu u svijetu po proizvodnji energije uz pomoć hidroelektrana, a na drugom mjestu u Europi po proizvodnji nafte. Ali, u budućnosti će se trebati suočiti s nizom izazova. Norveška mora pripaziti da ne prekorači dopuštenu količinu izlučivanja ugljičnog dioksida. No, to nije razlog za provođenje analize svrhovitosti atomskg reaktora na torij kaže Anita Utseth.

«Rasprava o izlučivnaju ugljičnog dioksida nije bila presudna za davanje naloga o istraživanju torija. Da bismo ispunili zahtjeve u vezi s ugljičnim dioksidom mi smo već pokrenuli više projekata, među ostalim hvatanje plinova koje ispuštaju plinske termoelektrane.»

Većina stranaka u norveškom Rajhstagu sumnjičave su prema atomskoj energiji. Dva puta je posljednjih desetljeća glasovanje o tom pitanju prošlo negativno, a u aktualnom vladinom programu taj pojam se uopće ne pojavljuje, kaže Anita Utseth. Ispitivanje reaktora na torij ima jednostavan razlog:

«Budući da smo po količini torija na trećem mjestu u svijetu, važno je znati što se s njime može napraviti. Zato smo dali nalog stručnjacima da to pobliže ispitaju. Ne radi se, dakle, o odluci za ili protiv atomske energije niti se radi o tomu da norveške vlasti mijenjaju svoj odnos prema atomskoj energiji.»

Znanstveno utemeljenje za odluku

Nils Böhmer, atomski fizičar koji radi u norveškoj organizaciji za zaštitu okoliša «Bellona» pretpostavlja da bi studija o toriju trebala jednom zauvijek dati znanstveno utemeljeno mišljenje protiv atomske energije. Većina stranaka je prema njoj sumnjičava. A ni znanstvena istraživanja u drugim zemljama nisu dovela do razvitka reaktora na torij, kaže Böhmer:

«Osamdesetih godina je bilo više istraživnaja, među ostalim u SAD-u, koja su se bavila pitanjem mogućnosti upotrebe torija za dobivanje energije. Rezultat je bio da se reaktor na torij ne isplati te da ne proizvodi manje radioaktivnog otpada nego reaktor na uran. Ali, postoje zemlje kao indija, koje raspolažu velikim količinama torija i koje provode istraživanja koja bi trebala dovesti do razvitka prototipa takvog reaktora.»

Razvitak reaktora na torij mogao bi stajati oko pet milijarda norveških kruna, što je oko 620 milijuna eura. Za to je potrebno više od 20 godina, smatra Böhmer. A u tom vremenu neće mirovati ni istraživanje dosad korištenih reaktora. Osim toga količina urana dovoljna je za atomske elektrane u idućih 30 godina. To su argumenti protiv projekta s torijem. Unatoč tomu, Nils Böhmer u javnoj raspravi uočava optimizam glede mogućeg reaktora na torij:

«Od nesreća u Černobilju prošlo je 20 godina i mladi ljudi imaju malo iskustva s negativnim stranama atomske energije. 70-ih i 80-ih godinaje bilo puno demonstracija protiv atomske energije, tema je bila i atomsko razoružanje. Danas mnogi znaju jako malo o atomskoj energiji, kao i o atomskom otpadu i atomskom oružju.»

Hoće li Norveška u budućnosti koristiti atomsku energiju, znat će se do kraja ove godine. Do tada bi, naime, trebala biti gotova studija o mogućnosti korištenja reaktora na torij za dobivanje električne struje.