1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Nobelovci sa super-računalima

2007. je bila iznimno uspješna godina za istraživački centar u njemačkom Jülichu. Brojni i ambiciozni projekti koji su planirani u idućim godinama itekako bi se izravno trebali odraziti i na društvo.

default

Peter Grünberg (l.), njemački nobelovac iz Jülicha

Nobelova nagrada za fiziku pripala je istraživaču Peter Grünbergu, koji je jučer u Stockholmu najznačajnije svjetsko priznanje na polju te znanosti "podijelio" s francuskim kolegom Albertom Fertom. 2007. bila je i godina u kojoj su znanstvenici iz malog gradića na zapadu Njemačke na svjetsku mrežu "priključili" najbrži "super-kompjutor". No, prije svega istraživačku djelatnost u Jülichu krasi bliskost s relevatnim životnim područjima.

Relevantna životna područja

Istraživački centar u Jülichu ubuduće svoje istraživačke aktivnosti želi pojačano koncentrirati na težištima kao što su zdravstveno istraživanje, energija i okoliš te nove informacijske tehnologije. Uvažavajući demografski razvoj trebale bi se istražiti i razne bolesti, naprimjer Parkinson, Alzheimer i demecija, kako bi se pomoglo ljudima, ali i kako bi se reducirali ogromni financijski troškovi zdravstvenog sustava. Achim Bachem, šef istraživačkog centra u Jülichu: "Mi danas u Njemačkoj imamo oko milijun oboljelih od Alzheimera, a 2010. računamo s 1,7 milijuna bolesnika. Ukoliko nam pođe za rukom da ranu dijagnozu pojave Alzheimera "pomaknemo" za pet godina, znači da ljudi u prosjeku oboljevaju 5 godina kasnije nego danas, to ne znači samo da će ljudi živjeti duže, nego i da će imati pet godina više životne kvalitete. No, to bi nam pomoglo i u namjeri da ostvarimo uštede u njemačkom zdravstvenom sustavu od nekoliko desetaka milijardi eura."

"Dodir" fizike i biologije

Bolesti kao što su Alzheimer i Parkinson uništavaju moždane stanice. Tretman bolesnika, ublažavanje bolova i ozdravljenje mogući su samo ukoliko se točno zna kako funkcioniraju stanice. To je područje na kojem se "dodiruju" spoznaje fizike i biologije. Uz pomoć fizike moguće je simulirati stanice i njihovu strukturu, pojašnjava Achim Bachem: "To je važno ukoliko želite razumijeti fenomene poput ponašanja proteina ili nešto što se u ljudskom organizmu "pokvari" kada netko oboli od Alzheimera. Važno je imati mogućnost modeliranja tih pojava i njihovo detaljnije istraživanje."

"Nebeske kule"? Ne, hvala...

Njemački znanstvenici ne žele se više baviti "nebeskim kulama", i sve češće se organiziraju strateška partnerstva kako bi napredovala i sama znanost. Jedan je primjer suradnju istraživačkog centra u Jülichu s firmom Siemens, u okviru koje je zajednički razvijen uređaj za analizu moždane strukture. Uređaj će iduće godine biti "pušten" u pogon. Još jedno težište istraživačkog rada stručnjaka iz Jülicha su tehnologije za zaštitu klime. Umjesto da koriste globalne klimatske podatke, istraživači su u potrazi za upotrebljivim brojkama koje govore o regionalnim klimatskim posebnostima i rade dodatno na razvoju tehnologija koje ispuštaju malo ili čak nimalo štetnog ugljičnog dioksida. Achim Bachem, šef njemačkog istraživačkog centra: "Naravno da mi možemo reći kako su termoelektrane loše. Mi ćemo i ubuduće naglašavati da su one štetne. Ali to nam neće pomoći da riješimo problem sve dok se u Kini svaki dan ne otvore jedna ili dvije nove termoelektrane. Mi također znamo da ćemo u idućih 20 godina i u Njemačkoj dobiti cijeli niz novih termoelektrana."

Kako ubrzati čipove?

Uporaba obnovljivih energija mora se intenzivirati, no bez subvencija su i energija dobivena snagom vjetra i fotovoltaična energija jednostavne preskupe i ne mogu konkurirati s jeftinijim energentima. Dodatni je njihov nedostatak činjenica da još nisu dovoljno razvijeni ni mehanizmi pohranjivanja energijeve dobivene naprimjer na ta dva "održiva" načina. Jedno od pitanja koje zaokuplja i njemačke stručnjake u Jülichu je i kako samo "ubrzati" rad kompjutorskih čipova? Rad nove generacije računala u idućih 20 godina će se temeljiti na saznanjima biofizike, kaže Achim Bachem, šef ugledne institucije njemačkog istraživačkog rada u Jülich: "Jedna od mogućnosti u skoroj budućnosti će biti i povezivanje neurona i stanica sa čipovima: mi bi tako samo učili od prirode, odnosno kopirali ono što već sada postoji u našem okolišu. Zanimljivo je vidjeti kako funkcioniraju informacije u živčanim stanicama i ta saznanja bi trebali iskoristiti za razvijanje koncepata za načine obrade informacija.

Preporuka uredništva