1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Nobelovac Pamuk na turneji po Njemačkoj

Turski književnik i prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade Orhan Pamuk prošlog tjedna u Hamburgu "otvorio" je svoju «turneju» Njemačkom, u okviru koje predstavlja svoju novu knjigu «Istanbul».

default

Orhan Pamuk s "Istanbulom" u rukama

Pamuk je prvotno u Hamburgu trebao gostovati več početkom veljače, ali je on put otkazao nakon što su turski ultranacionalisti javno zaprijetili smrću. Tijekom turneje čitanja Pamuk je već primio i počasnu titulu doktora znanosti koju mu je dodjelilo Berlinsko sveučilište.

Pamuk ne želi biti «tragični junak»

Generacije i generacije intendanata već desetljećima se svim silama trude napuniti najveći njemački teatar, Deutsches Schauspielhaus u Hamburgu sa njegovih 1200 sjedećih mjesta. Turskom književniku Orhanu Pamuku to je pošlo za rukom već u prvom pokušaju. U proteklu srijedu kazalište je bilo dupkom puno. A cijela je književna večer protekla drugačije nego što se očekivalo...mnogo je gostiju došlo čuti što će Pamuk reći o otkazivanju njegove turneje u veljači. Neki dugi su željeli čuti kako on procjenjuje aktualni politički kaos u Turskoj. 55-godišnji književnik o tim temama nije rekao niti jedne jedine riječi. To se može shvatiti, jer Pamuk vjerojatno ne želi postati « tragičnim junakom» u konfliktu s turskim ultranacionalistima. Oni su 19. siječnja ove godine na ulici ubili njegovog prijatelja, armenskog novinara Hranta Dinka. Osoba koje je uhićena za to ubojstvo pred TV-kamerama je izjavila sljedeće: « Orhane Pamuku, opameti se!» Ta prijetnja je izrečena nakon objavljivanja intervjua u kojem je Pamuk izjavio « U Turskoj je ubijeno 30 000 Kurda i milijun Armenaca a da o tome nitko ne priča, zato ja to moram učiniti». Otada Nobelovac Pamuk strahuje za vlastiti život. Ipak, sve te tužne i apsurdne stvari nisu bile teme prošlotjednog čitanja u Hamburgu. Tema je bila nešto veselija: Pamukova nova knjiga « Istanbul», a tekst iz njemačkog prijevoda je čitao Pamukov izdavač iz Münchena, Michael Krüger: «Ponekad osjećam da je peh to što sam se rodio u Istanbulu koji je polako stario i gubio sjaj pod pepelom i ruševinama jednog raspalog carstva siromašno i turobno...ali neki unutarnji glas mi onda kaže da je to ustvari blagoslov.»

«Hüzün» je Pamukov lajtmotiv

Blagoslov zato što je Orhan Pamuk u tim okolnostima razvio tako dopadljiv oblik crnog humora kojeg obožavaju njegovi čitatelji. U autobiografskom djelu « Istanbul» Pamuk priču o gradu isprepliće s pričom o svojoj obitelji. Obje priče su priče o propasti. Zato «Hüzün», turski oblik sjete zauzima vrlo važno mjesto i u knjizi ali i u životu, i to ne samo u životu Orhana Pamuka. Hüzün nije individualna tuga, to je vrsta tuge koja u Istanbulu nastupa masovno. Orhan Pamuk pokušao je u Hamburgu objasniti o kakvom se fenomenu radi: «Kod ovog kolektivnog osjećaja radi se i o gubitku. O gubitku Otomanskog carstva, o gubitku tadašnjeg bogatstva. O osjećaju života na samoj granici sa Zapadom. Na drugoj strani granice nalaze se bogate zemlje, a na ovoj strani smo mi, a mi smo tako siromašni.»

«Graditelj mostova između Istoka i Zapada»

«Hüzün» se nadvija nad Pamukovom knjigom o Istanbulu poput hladne magle. Da u dvorani nije bilo izdavača Michaela Krügera, koji majstorski zna čitati iz Pamukovih djela, publika bi sigurno pomalo razočarana napustila kazalište u Hamburgu. Ali zato je izdavač, čiji je izgled kombinacija fizionomije francuskog aristokrate i državnika čitao iz knjige svog štićenika kao da se Pamukov «Istanbul» sastoji od cijelog niza šala. Na samom kraju večeri voditelj priredbe, Hubert Spiegel iz njemačkog lista «Frankfurter Allgemeine Zeitung» postavio je ipak jedno gotovo političko pitanje. On je želio znati što Pamuk misli o tome da ga se u javnosti često predstavlja kao graditelja mostova između Orijenta i Zapadnog svijeta, osjeća li možda da ga to ograničava? «Pokušao sam ispuniti ulogu graditelja mostova, ulogu onoga koji povezuje i objašnjava jednu stranu drugoj. Ali kao što već rekoh to nije moj pravi posao. Iako to nije moj posao, ja ga ipak obavljam, odgovaram na pitanja koja dolaze u tom kontekstu. Zato što ne želim da se Istok i Zapad svađaju, da se islam i Europa svađaju. Ja to ne želim. Ja pripadam i jednom i drugom,» kaže Pamuk.

Svaka je riječ suvišna...

U posljednje vrijeme ipak se stvorila slika koja suvišnim čini svaku dodatnu riječ o Pamukovoj situaciji. Nakon čitanja iz njegove knjige, pola ljudi pristunih u hamburškoj kazališnoj dvorani još nije ni stalo u red kako bi im se autor potpisao u neku od njegovih knjiga, oko Pamuka se u polukrugu okupilo pet-šest njegovih tjelohranitelja. Sjetimo se što je on rekao u svome govoru nakon dodjele Nobelove nagrade: « Znamo već otprije da su spaljivanja knjiga i ponižavanja pisaca u nekoj zemlji predznaci tamnih i blesavih vremena.»

  • Datum 04.05.2007
  • Autor Brigitte Neumann
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/ANTc
  • Datum 04.05.2007
  • Autor Brigitte Neumann
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/ANTc