1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nobelova nagrada za pionira umjetne oplodnje

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za medicinu Švedska kraljevska akademija dodijelila je čovjeku koji je omogućio rađanje četiri milijuna djece koja prirodnim putem ne bi nikada bila začeta.

Robert Edwards

Robert Edwards

Prve bebe iz epruvete u bivšem SSSR-u rođene su 1986. godine

Prve "bebe iz epruvete" u bivšem SSSR-u rođene su 1986. godine

Znanstveni uspjesi 85-godišnjeg Britanca Roberta Edwardsa učinili su mnoge parove koji nisu mogli prirodnim putem dobiti vlastitu djecu sretnim roditeljima. Akademija je prilikom objavljivanja ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za medicinu ukazala da danas na svijetu ima više od deset posto parova koji se bore s problemom neplodnosti. Edwards i njegov kolega Patrick Steptoe koji je umro 1988. godine deset godina ranije (1978.) razvili su postupak koji je urodio prvom "bebom iz epruvete". Njime je, kako je obrazložila Akademija, napravljen revolucionarni korak u razvoju moderne medicine.

Sporni postupak

Proces umjetne oplodnje

Mikropipetom se u in-vitro-oplodnji spermiji ubacuju u jajnu stanicu

Tipični oblik umjetne oplodnje koja se može zahvaliti dvojcu Edwards-Steptoe je oplodnja "in vitro" (IVF). Ona se događa, kako njezin latinski naziv sugerira, u jednoj staklenoj posudici. Pritom se zrele jajne stanice žene pod hormonskom terapijom u epruveti spajaju sa spermijima muškarca. Nakon dva-tri dana se one ponovno vraćaju u tijelo žene. Na taj način je u Velikoj Britaniji 1978. rođena prva "beba iz epruvete", a od tada je na taj način začeto oko četiri milijuna djece. Ovakva umjetna oplodnja često je nailazila na kritike s argumentom da je to preveliki zahvat u prirodu i prirodne procese. Pogotovo žestoko joj se protivi Katolička crkva.

Sve je počelo s miševima...

Epruveta

"Bebe iz epruvete" - zvuči neromantično, ali je usrećilo mnoge roditelje

Edwards je prije nego što je diplomirao zoologiju i poljoprivredu na Sveučilištu Bangor u Walesu služio vojsku u Jordanu, Egiptu i Iraku. Magistrirao je na edinburškom sveučilištu na polju životinjske genetike. Kao mladi znanstvenik je počeo istraživati razmnožavanje na miševima. Proučavao je oplođene jajne stanice mišica i primjetio da one uglavnom ovuliraju noću tako da je godinama radio noćnu šihtu u laboratiriju. Nakon tri godine je, kako se priča, našao način da privoli životinje da ovuliraju danju i uspio potaknuti sazrijevanje jajnih stanica izvan tijela mišica.

S istraživanjem procesa u ljudskom tijelu počeo je tako što je molio ginekologe da mu daju komadiće jajnika žena koje su bile podvrgnute operacijama.

Nagrada s "opipljivom" vrijednošću

Zanimljivo je da je ove godine ime dobitnika Nobelove nagrade za medicinu procurilo u javnost prije službene objave. Do 8. listopada bit će objavljeni još i dobitnici Nobelove nagrade za fiziku, kemiju, književnost i mir, a 11. listopada, kao posljednji će biti objavljen lauerat na području gospodarstva. Ta kategorija je i uvedena tek puno kasnije, 1968. Nobelova nagrada je dotirana s deset milijuna švedskih kruna (oko 1,1 milijuna eura), a ove godine se dodjeljuje po 101. put. Svečana dodjela održava se svake godine 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, biznismena i izumitelja dinamita.

Autorica: Dunja Dragojević (AP, RTRD, Businessweek)

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva