1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nobelova nagrada za arhitekta kosovske nezavisnosti

Nobelovu nagradu za mir ove će godine dobiti bivši predsjednik Finske Martti Ahtisaari. Mnogo se godina Ahtisaari smatrao glavnim kandidatom za ovu nagradu, a sada je konačno i dobio zasluženo priznanje.

Nobelovac Ahtisaari

Nobelovac Ahtisaari

Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade odlučio je finskom diplomatu i političaru dodijeliti nagradu za iznimne napore koje je, zauzimajući se za rješavanje međunarodnih sukoba, poduzimao tijekom više od tri desetljeća na nekoliko kontinenata. "Ahtisaari je izvanredan međunarodni posrednik. Neumorno i uz dobre rezultate pokazao je da uloga posrednika u raznim situacijama može biti ključna u rješavanju međunarodnih sukoba. Norveški Odbor za dodjelu Nobelove nagrade izražava nadu da će i drugi biti inspirirani Ahtisaarijevim postignućima", ističe se u objašnjenju nagrade.

Ahtisaari za pregovaračkim stolom s vodstvom kosovskih Srba

Ahtisaari za pregovaračkim stolom s vodstvom kosovskih Srba

Traženi socijaldemokrat

Socijaldemokrat Ahtisaari bio je od 1994. do 2000. predsjednik Finske. Nakon što ga je na mjestu predsjednika zamijenila dotadašnja ministrica vanjskih poslova Tarjai Halonen, Ahtisaari je i dalje ostao politički aktivan i tražen pregovarač u međunarodnim sukobima. Naime, 71-godišnjak je odigrao važnu ulogu 1989. i 1990. u postizanju neovisnosti Namibije. U velik uspjeh se svakako ubraja i rješavanje sukoba u Indoneziji gdje je 2005. postigao sklapanje mira u indonezijskoj provinciji Aceh. Manje uspješno bilo je njegovo rješavanje sukoba na Kosovu. U travnju 2002. Ahtisaari je imenovan za voditelja pregovora na Kosovu.

Tvrdi orah Kosovo

Ahtisaari je šest godina bio finski predsjednik

Ahtisaari je šest godina bio finski predsjednik

Dok su političari u Kosovu pozdravljali imenovanje Ahtisaarija, Srbi su se bojali da će se, kao političar sa Zapada, zalagati za neovisnost Kosova. Ahtisaari je pak naglašavao: "Učinit ćemo sve da u Kosovu stvorimo uvjete u kojima će cijelo stanovništvo, uključujući i Srbe, moći dobro živjeti."

Nakon niza pregovora, Ahtisaari je lipnju 2006. u Beču organizirao prvi sastanak predstavnika Srbije i Kosova. Početak 2007. je trebao biti rok kada bi se odredio konačni status Kosova. Nakon skoro jednogodišnjih pregovora Ahtisaari je dvjema stranama predložio plan: bivša srpska provincija trebala je dobiti djelomičnu neovisnost pod nadzorom EU-a, KFOR-ove bi snage ostale u zemlji, neovisno Kosovo može osnovati vlastitu malu vojsku, kosovski Srbi trebaju dobiti autonomiju te dvojno državljanstvo. Od strane Srbije uslijedilo je žestoko protivljenje. Srpski predsjednik Boris Tadić opisao je prisilnu neovisnost provincije "opasnim presedanom".

Grafit u Prištini: Nema pregovora - samoodređenje

Grafit u Prištini: "Nema pregovora - samoodređenje"

U ožujku 2007., prekinuti su višemjesečni mukotrpni pregovori bez rezultata. SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija, Belgija i Njemačka proglasile su pregovore oko pitanja Kosova propalim i najavile da će nastaviti pregovore izvan UN-a. U travnju 2008. parlament u Kosovu proglasio je ustav koji se podudarao s prijedlozima Ahtisaarija. Dva mjeseca kasnije, predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu je potpisao je Ustav Republike Kosova koji se temeljio na planu UN-ovog pregovarača. Do sada su Kosovo priznale 43 države među kojima i 20 država članica EU-a. Istog tjedna kada je Ahtisaari proglašen dobitnikom Nobelove nagrade, Glavna skupština UN-a usvojila je inicijativu Srbije da od Međunarodnog suda pravde traži mišljenje o legalnosti proglašenja neovisnosti Kosova. (mlj)

Preporuka uredništva