1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačkim populistima popularnost - opada

Kay-Alexander Scholz
10. ožujka 2017

U Francuskoj Marine Le Pen ima dobre šanse da postane predsjednica, u Nizozemskoj bi Wilders mogao biti pobjednik skorih izbora. A ekstremno desni populisti u Njemačkoj? Oni upravo bilježe rekordni pad popularnosti.

https://p.dw.com/p/2YtdQ
Zerstörtes Wahlplakat AfD Alternative für Deutschland
Foto: picture-alliance/dpa/J. Stratenschulte

Alternativa za Njemačku (AfD), kako glasi puno ime stranke iz koje se često čuju ekstremne izjave i izrazi netrpeljivosti prema strancima, je u samo nekoliko tjedana izgubila 20 do 25% podrške birača. U svakom slučaju, prošla su vremena kad je bilo sve više pristaša - tvrde istraživači javnog mnijenja. To nije prvi put da im se to dogodilo: početkom 2015. je izgledalo da neće prijeći ni izborni prag od 5% jer se onda povela bitka tko će stati na čelo stranke. Tek kada je počela izbjeglička kriza, opet su počeli dobivati podršku. Zato su im i dalje glavne teme migracija i integracija.

Usprkos ovim rezultatima istraživanja, Franziska Schreiber iz AfD-a nam kaže: "Ne brinem se zbog toga. Jer u međuvremenu imamo mnogo više stalnih birača." Osim toga, AfD je već zastupljen u deset od ukupno 16 pokrajinskih parlamenata u Njemačkoj.

Duboki razdor u AfD-u

Franziska Schreiber je mlada, dvadeset i nešto joj je godina, i jedna je od osnivačica skupine "Mlada alternativa" koja je tek na inicijativu predsjednice stranke Frauke Petry priznata i kao službeni pomladak ove stranke. Sada ona radi i za predsjednicu stranke, za koju kažu da ne zastupa "baš previše" desničarske stavove.

Zato Franziska Schreiber i na sastanku AfD-a prošlog tjedna sjedila za stolom odmah pored Petry predsjednice stranke. I ova mlada političarka je nervozna, ali ne zbog blizine šefici ili rezultata istraživanja javnog mišljenja. Nego zbog dijela stranke koji je stao iza šefa tirinškog ogranka AfD-a, Björna Höckea. Njegovo ime se tjednima povlačilo po njemačkim medijima zbog izjava kako se, na primjer, "previše govori o zločinima" počinjenima u doba nacizma, a "premalo" o velikim stvarima koje je postigla Njemačka. Mediji su prenijeli i njegove navodne izjave koje je objavio jedan američki list o Hitleru i o tome kako ga se "previše demonizira" - ali on kategorički odbija da je tako nešto rekao.

Kombibild: Björn Höcke und Frauke Petry
Björn Höcke i Frauke Petry doveli su do stvaranja dvije frakcije u stranciFoto: picture-alliance/dpa/K. Nitefeld picture-alliance/dpa/J. Meyer

U ovoj zemlji je umanjivanje zločina nacističke Njemačke ozbiljno kazneno djelo pa je tako i državno odvjetništvo pokrenulo postupak protiv Höckea. Predsjednica stranke, bez obzira što mislila i govorila u svoja četiri zida, svakako je barem za medije pokrenula i postupak izbacivanja Höckea iz stranke. Jer mogla je računati: to ne znači da će stranka stvarno i izbaciti jednog predsjednika pokrajinskog ogranka iz AfD-a, ali ona je mogla pokazati da je "čista".

"Imamo još mnogo podrške malih ljudi"

Ali to je izazvalo razdor u stranci: mnogi članovi i još više birača očito misle i gore stvari nego ono što je Höcke navodno rekao, pa se čulo da su neki stranački sastanci bili "stvarno gadni" u borbi između te dvije frakcije "umjerenih" i "pravih" pristaša desnice.

Usprkos toj svađi, Katrin Ebner-Steiner tvrdi kako građani i dalje vjeruju u njihovu nacionalnu misiju. Ona je kandidat AfD-a bavarskog grada Deggendorfa na saveznim parlamentarnim izborima i kaže kako je "nevjerojatno" koliko ima mnogo malenih donacija stranci. "Trebao nam je novac za novi razglas i on je sakupljen u tren oka", kaže 38-godišnja stranačka aktivistica i majka četvoro djece.

Ali i među članovima AfD-a se čuje da nije baš sve tako sjajno. Uvijek iznova ima napada na njihove stranačke štandove, bojom se prskaju fasade zgrada u kojima su njihovi uredi. Problem je naći dvoranu gdje će se okupiti: čak i u Bavarskoj im se mnogi gostioničari boje iznajmiti dvoranu jer se boje medija i loše reklame ili im se otvoreno prijeti da to ne učine.

Ono što njemačke desničarske populiste najviše tješi jest da su istraživanja mišljenja javnosti i previše često ispala potpuno krivo - kao kod Brexita ili Trumpa. A osim toga, o njihovoj stranci se i previše piše po ovdašnjim medijima. "Prije su nas precjenjivali, a sad nas, nekoliko mjeseci prije izbora, guraju na dno", žali se pravnik Stephan Brandner. 50 mu je godina i kandidat je AfD-a za pokrajinu Tirinšku.

"Čista" stranka

Jörg Henke je izabran u pokrajinski parlament, Ovaj 55-godišnji zidar je optimističan: "Kod mene u izbornoj jedinici ima iznenađujuće puno novih članova stranke." On to objašnjava "efektom Schulz", uzbuđenjem zbog novog predsjednika socijaldemokrata i njihovog kandidata za kancelara. Njegov izbor je i ukupno povećao zanimanje za politiku, ali ovog desničara ne uzbuđuje popularnost koju uživa Schulz. Uvjeren je: ljudi će se "ohladiti" do izbora i onda ipak birati AfD. Svi prisutni članovi stranke također klimaju glavama.

Deutschland Politischer Aschermittwoch der SPD in Vilshofen
AfD reagira bez uzbuđenja na iznenadnu popularnost socijaldemokratskog kandidata SchulzaFoto: picture alliance/dpa/A. Warmuth

No svi će priznati da je svađa oko "njihovog" Höckea ozbiljni problem za stranku. Jer pojavile su se dvije nepomirljive frakcije: na jednoj strani "službena" predsjednica Petry koja bez previše buke "na mala vrata" želi u Bundestag i Höcke koji "kaže što narod misli", uvjereni su njegovi pristaše. A kada je Höcke objavio da je državno odvjetništvo obustavilo postupak protiv njega kao neutemeljen, dijelom dvorane se prolomio bučan pljesak.

Za mlade iz stranke ponekad nije loše da se formiraju frakcije i da onda postane jasno kojim smjerom treba ići - tu fazu su svojedobno prošli i Zeleni. Ali u ovom slučaju tu padaju i teške riječi, pa su neki članovi populističke stranke "zaprepašteni" zbog toga kako se te dvije frakcije svađaju na društvenim mrežama.

"Mi nećemo sa svakim!"

Ali ima još mnogo pitanja na koje AfD treba dati odgovor: jedno je buniti se, ali treba dati i "alternativu" konkretnim pitanjima. Kakvu poreznu politiku hoće? Što s eurom?

I možda najvažnije: što ako i uspiju postati važna politička stranka u saveznom parlamentu u Berlinu? Dio stranke si može zamisliti suradnju s kršćanskim demokratima - naravno nakon Angele Merkel. Jer s njom i njenom "perfidnom multikulturnom politikom" ne žele imati nikakvog posla.

Drugi, poput Brandnera kažu kako AfD nije raspoložen da se "priključi onom swingerklubu" u Berlinu, gdje baš svatko može sa svakim. I on ubire buran pljesak: AfD treba ostati "čist" i od tih starih stranaka koje su prestale "slušati narod". Koja frakcija će pobijediti - i hoće li ekstremno desni njemački populisti na kraju uopće uspjeti ući u Bundestag - to ćemo još vidjeti.