Njemački Fitcarraldo u afričkoj savani
14. veljače 2010Usporedba s Fitcarraldom, likom iz istoimenog kultnog filma njemačkog redatelja Wernera Herzoga, nije pretjerana. Jer, film koji je napravljen prema istinitoj priči, govori o čovjeku koji usred amazonske prašume namjerava izgraditi operni centar. Christoph Schlingensief upravo je isto tako na pragu ostvarenja svog, na prvi pogled suludog nauma. Kamen temeljac za operni centar u savani afričke države Burkine Faso već je postavljen, a i sredstva su dobrim dijelom osigurana.
Fatamorgana u savani
Potraga za lokacijom na kojoj će Schlingensief ostvariti svoj smioni naum, trajala je mjesecima. Zajedno s predstavncima njemačkih kulturnih institucija ovaj kazališni, filmski i operni redatelj dugo je vremena obilazio afričke zemlje poput Kameruna, Mozambika i na kraju Burkine Faso. U ovoj zemlji koja se nekad zvala Gornja Volta i nedaliko prijestolnice Ouagadougoua, kontroverzni njemački redatelj našao je pogodno mjesto za svoj operni kompleks pod nazivom "Festivalsko zdanje za Afriku - Remdoogo".
Za ovaj centar koji će sadržavati kazališnu dvoranu, radionice, smještaj za umjetnike ali i knjižnicu, bolnicu i školu Schliengensief je neumorno po raznim talk-showovima posljednjih godina sakupljao novac. Od potrebnih dva milijuna eura dosad je sakupio nešto više od polovice, a među donatorima su i poznata javna imena poput hollywoodskog redatelja Rolanda Emmericha, autora bestsellera Henninga Mankela ili njemačke pop zvijezde Herberta Grönemeyera. No velika većina sredstava došla je od tzv. malih donatora koji kao i Schlingensief vjeruju u ostvarenje ovog smionog projekta.
Bolest kao pokretač
Neka vrsta unutarnjeg motora koja njemačkom redatelju daje snagu za ostvarenje "Remdoogoa" je i njegova bolest. Naime, prije dvije godine je kod ovog scenskog umjetnika, koji je osim za nekoliko avangardnih predstava odgovoran i za mnoga Wagnerova uprizorenja na festivalu u Bayreuthu, dijagnosticiran rak pluća. U međuvremenu je bolest donekle pod kontrolom, ali u ove dvije godine Schlingensief se intenzivno i putom scenskih uprizorenja bavio pitanjem života i smrti. Jedan od produkata ovog egizistencijalnog vremena je, kako sam kaže, projekt "Remdoogo".
"Kada stojite na visoravni iznad savane shvatite svu iskonsku snagu ovog mjesta i mislim da će to izuzetno dobro djelovati na atmosferu predstava koje će ovdje nastajati", kaže Schlingensief koji dodaje kako se u Africi osjećao kao kod kuće i mnogo prije nego što je nastupila bolest. Prvi kontejneri s kazališnom opremom, poklon Ruhrskog festivala u Recklinghausenu, već su stigli na svoje odredište. Jedino što još nedostaje su zgrade.
No ni na njih se neće dugo čekati. Prema riječima arhitekta i berlinskog studenta Francisa Kéréa, rođenog u Burkini Faso, prvi umjetnici i polaznici škole za scenske djelatnosti trebali bi se useliti već u listopadu ove godine.
U nastavku pročitajte: Arhitektura za Afriku
Arhitektura za Afriku
"Remdoogo" i po pitanju arhitekture neće biti običan projekt za Afriku. "Kada zapadnjaci u Africi grade školu onda je to obično nekakva koliba sa zidovima i krovom za 10.000 eura. I tko još onda ima volje sjediti u takvom prostoru", pita se Schlingensief. Za "Afrički Bayreuth", kako Schlingensief naziva svoj afrički projekt, umjetnik i njegov arhitekt su prionili ekskluzivnim rješenjima.
Kéré, čije rodno selo se nalazi 200 kilometara od budućeg kazališnog grada "Remdoogoa", je tijekom svoje karijere dobio nekoliko nagrada za svoja arhitektonska rješenje koja odlikuje skladno uklapanje u prirodni ali i etnički okoliš u kojem nastaju. On je isto tako, kao jedini od 13-toro braće koji je pohađao školu, svjestan i socijalnog aspekta ovog projekta. No on izgleda neće biti i posljednji projekt kojeg redatelj i njegov arhitekt ostvaruju u Burkini Faso.
Velika želja Kéréa je izgradnja "centra za žene" koji bi ovom zapostavljenom dijelu populacije u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, pružio priliku za ekonomski razvitak. Domaći stanovnici "Remdoogo" vide kao veliku priliku za ostvarenje nekih životnih snova. Po prvi puta, kažu, svijet dolazi i u ovaj dio zemaljske kugle.
Autor: Susanne Lettenbauer / Nenad Kreizer
Odg. urednica: Marijana Ljubičić