1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka slavi 20 godina od pada Zida

9. studenoga 2009

Njemačka danas slavi 20. godišnjicu pada Berlinskog zida. Pred Brandenburškim vratima okupit će se svjetska politička krema. Nedostaje jedino Barack Obama, koji zbog ranije ugovorenih obveza ne dolazi.

https://p.dw.com/p/KR0G
Zid snimljen 1967. ispred Brandenburških vrata, pred kojima se danas slavi 20. obljetnica njegova rušenja
Zid snimljen 1967. ispred Brandenburških vrata, pred kojima se danas slavi 20. obljetnica njegova rušenjaFoto: ullstein - Lehnartz

Svečanosti povodom 20. godišnjice pada Berlinskog zida započinju susretom njemačke kancelarke Angele Merkel s američkom ministicom vanjskih poslova Hillary Clinton.


Prijelaz na mostu Bornholmer. Pogled prema tadašnjem istočnom Berlinu 1973.
Prijelaz na mostu Bornholmer. Pogled prema tadašnjem istočnom Berlinu 1973.Foto: ullstein bild - Messerschmidt

U poslijepodnevnim satima Angela Merkel će zajedno s bivšim sovjetskim i poljskim predsjednicima Mihailom Gorbačovom i Lechom Walesom prijeći preko mosta na kojem se do ujedinjenja dviju njemačkih republika nalazio granični prijelaz Bornholmer Strasse.

Navečer bi se ispred Brandenburških vratiju, koja su se nalazaila točno na granici nekadašnjeg istočnog i zapadnog Berlina, trebala održati "Svečanost slobode" kojoj bi osim spomenutih državnika trebali nazočiti predsjednici Rusije i Francuske Dimitriji Medvedev i Nicolas Sarkozy, britanski premijer Gordon Brown kao i predsjednici Europskog parlamenta i Europske komisije Jerzy Buzek i Manuel Barroso.

Svečanost bi trebala biti okončana simboličnim rušenjem domina na mjestu na kojem se nekada nalazio Berlinski zid.

Slobodi u zagrljaj

Radoznala berlinska djeca vire preko tek izgrađenog zida iz zapadnog u istočni dio Berlina 23. kolovoza 1961.
Radoznala berlinska djeca vire preko tek izgrađenog zida iz zapadnog u istočni dio Berlina 23. kolovoza 1961.Foto: AP

Nijemci 9. studeng slave dan kada je građanima Demokratske Republike Njemačke (DDR) po prvi put nakon gradnje zida 1961. bio dopušten nesmetan prijelaz granice prema zapadu. Do toga je došlo nakon tjedana mirnih prosvjeda građana i polaganog osipanja državnog vrha DDR-a. Sam čin otvaranja granica također je bio plod nefunkcioniranja vodećih struktura.

Naime 9.studenog 1989. u večernjim satima tadašnji glasnogovornik istočnonjemačke vlade Guenter Schabowski održao je konferenciju za tisak na kojoj je najavio mogućnost prelaska granice prema zapadu bez prethodnog odobrenja vlasti.

Na pitanje jednog novinara kada bi ta odreba trebala stupiti na snagu Schabowski je nepripremljen i bez prethodne konzultacije s vladom odgovorio: "Po mojim saznanjima, odmah".

Berlinčani pjevaju i slave na Zidu 10. studenog 1989, dan nakon što je Zid bio probijen
Berlinčani pjevaju i slave na Zidu 10. studenog 1989, dan nakon što je Zid bio probijenFoto: AP

S obzirom da je ta konferencija bila prenošena uživo građani Istočnog Berlina pohrlili su prema graničnim prijelazima gdje su neobaviješteni graničari oko 23 sata popustili pritisku građana i otvorili granicu nakon čega se u cjelom Zapadnom Berlinu slavilo da jutra.

U mjesecima koji su uslijedili, vodstva dviju njemačkih republika zajedno su s predstavnicima najvećih svjetskih sila pripremili ujedinjenje 3. listopada 1990.

Svečanost ujedinjenja prethodilo je potpisivanje ugovora "4+2" koji su zajednički pripremili predstavnci zemlja pobjednica Drugog svjetskog rata, Sovjetskog Saveza, SAD-a, Velike Britanije i Francuske te dviju njemačkih država. Ugovorom je regulirano da s 3. listopadom 1990. DDR bude pripojen SR Njemačkoj.

Kad je bilo bolje?

U ispitivanju javnog mnijenja što ga je objavila javna TV postaja ZDF, 20 godina nakon pada Berlinskog zida 86 posto svih građana Njemačke ovaj povijesni događaj smatra ispravnim i pozitivnim činom. Pritom je na istoku zemlje postotak s 91 nešto viši a na zapadu s 85 posto nešto manji od prosjeka.

Podjela u raspoloženju istočnog i zapadnog dijela zemlje vidljivija je i po tome tko je više profitirao od ujedinjenja gdje svaka strana drugu stranu vidi kao profitera. Troškovi njemačkog ujedinjenja stručnjaci procjenjuju na 1,6 bilijuna eura.

Heidi Marquardt i Erwin Epstein iz istočnog Berlina nazdravljaju šampanjcem svojoj prvoj novčanici od stotinu zapadnih maraka. 1. srpnja 1990. je bio prvi dan njemačke monetarne unije, od kad je D-marka postala monetom i na istoku Njemačke
Heidi Marquardt i Erwin Epstein iz istočnog Berlina nazdravljaju šampanjcem svojoj prvoj novčanici od stotinu zapadnih maraka. 1. srpnja 1990. je bio prvi dan njemačke monetarne unije, od kad je D-marka postala monetom i na istoku NjemačkeFoto: AP

Osim pada berlinskog zida, 9. studeni je povezan i s nekoliko drugih važnih događaja u njemačkoj povijesti. 1938. se dogodila Kristalna noć kojom je započeo sustavni progon europskih Židova a 1918. je proglašena i prva Njemačka Republika.

Autor: agencije/sk

Odg. urednik: N.Kreizer