1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Njemačkoj trebaju i odgajatelji

Više multikulturalnosti i u obrazovnom i odgojnom sektoru. To je nešto što želi sve više Nijemaca. Rješenje mnogi vide u pojačanom useljavanju stručnjaka iz jugoistočne Europe.

U jednom privatnom vrtiću u Münchenu ovih dana vlada izvanredno stanje. Troje odgajatelja je već dulje vrijeme na bolovanju, od toga dvoje zbog kronične iscrpljenosti. Zamjenu nije tako lako pronaći. "Na tržištu rada trenutno nije moguće naći odgajatelje", žali se šefica vrtića. Situacija je takva da se djeca svakih par tjedana moraju privikavati na nova lica: Eleni iz Grčke, Ivan iz Rusije ili Florence iz Francuske.

Pad kvalitete osoblja

Vrtić

Pravo na mjestu u vrtiću

U međuvremenu u vrtiću ne radi niti jedna odgajateljica kojoj je materinji jezik njemački. Minhenski vrtić nije iznimka. U Njemačkoj, prema svim službenim podacima, vlada akutni manjak odgajatelja. "Krivicu" za ovakvu situaciju između ostalog snosi i sredinom prošle godine uvedeni zakon koji roditeljima jamči mjesto u jaslicama i vrtiću za dijete mlađe od tri godine. To je gradove i općine prisililo na otvaranje novih vrtića i jaslica s tom posljedicom da se trenutno diljem Njemačke bilježi manjak od 15 do 30 tisuća odgajatelja. Ovakvo stanje na tržištu uzrokuje i neke druge negativne popratne pojave. "Mi danas primamo osoblje koje još prije nekoliko godina ne bi imalo nikakvog izgleda za radno mjesto", kaže Joachim Feichtel iz socijalne udruge Arbeiterwohlfahrt koja između ostalog drži vrtiće diljem zemlje. U međuvremenu se primaju i priučeni odgajatelji, uglavnom majke s radnim iskustvom.

Bolji u teoriji, slabiji u praksi

Odgajateljica Sylwia

Odgajateljica Sylwia

No novonastala situacija na tržištu otvorila je mogućnost zapošljavanja i odgajatelja iz članica Europske unije u kojima vlada daleko viša nezaposlenost nego u Njemačkoj. U mnogim istočnim i južnim članicama EU-a bi se mnogi odgajatelji i odgajateljice rado uputili na rad u Njemačku. Tamo ih osim sigurnog radnog mjesta u mnogim sredinama koje si to mogu priuštiti čekaju intenzivni tečajevi njemačkog i pripreme na svakodnevicu u novoj domovini. To je otvorilo i mogućnosti za domaće poduzetnike. Sylwia Brach, apsolventica pedagogije, otvorila je agenciju koja se specijalizirala za posredovanje radne snage u odgojnom sektoru s istoka Europe. "Odgajateljice i odgajatelji s istoka Europe su u pravilu bolje obrazovani, ali im zato nedostaje praktičnog iskustva", ističe Brach razlike između sustava.

Jezična kompetencija važna

Odgajateljica Irina, koja je htjela ostati anonimna, prije šest mjeseci u Njemačku je došla iz Poljske. Početak je bio težak. "Na prvom radnom mjestu sam dala otkaz nakon nekoliko dana. Radna atmosfera je bila neugodna, radilo se previše", svjedoči poljska odgajateljica. U međuvremenu se bolje snalazi, ima novo radno mjesto i intenzivno radi na svom njemačkom koji je još uvijek manjkav. Često se govori o tomu kako je višejezičnost u vrtićima i jaslicama još uvijek nedovoljno iskorištena prednost. No jedna od osnovnih zadaća vrtića je da djeci iz useljeničkih obitelji omogući rani susret i s njemačkim jezikom. U velikim njemačkim gradovima je u međuvremenu više od polovine djece u vrtiću porijeklom iz useljeničkih obitelji.

Fabienne Becker-Stoll

Fabienne Becker-Stoll

Iz ovog razloga Fabienne Becker-Stoll iz Državnog instituta za predškolski odgoj zahtijeva da barem jednoj odgajateljici u grupi njemački bude materinski jezik. U principu i poslodavci prilikom upošljavanja osoblja iz inozemstva nastoje zaposliti osobe sa solidnom razinom poznavanja njemačkog jezika. U mnogim slučajevima novi odgajatelji i odgajateljice mogu i bolje komunicirati s roditeljima iz istočne i jugoistočne Europe na njihovom jeziku. Jer njihovo poznavanje njemačkog je često vrlo oskudno.

Njemačko tržište rada otvara se za mnoge sektore i to prije svega za građane zemalja Europske unije. No iako je, i za građane Hrvatske, useljavanje olakšano, uvjeti poput poznavanja jezika, posebice u onim stručnim zanimanjima za koje građani Hrvatske mogu konkurirati usprkos trenutnim ograničenjima za useljavanje od strane Njemačke, i dalje je neophodno.

Preporuka uredništva