1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Njemačko-židovsko blago na tavanima

Već stoljećima su židovi iz Europe selili u sve krajeve svijeta. Danas je to tema za znanstvena istraživanja. Odakle su došli, kamo su otišli i kakve su tragove ostavili?

Kofer sa starim papirima

Što se krije u starim papirima?

Došli su iz istočne i srednje Europe, iz Galicije i Bukovine, iz Austro-Ugarske, s iberijskog poluotoka ili iz njemačkog Rajha. Iz zemalja koje se danas zovu Ukrajina, Rumunjska, Rusija, Poljska ili Njemačka odselili su na sve strane svijeta, govorili su njemački ili jidiš. Bili su to poslovni ljudi, liječnici, zanatlije, knjižari, odvjetnici. I nisu uvijek išli svojevoljno.

Židovski iseljenici iz Njemačke 1946. godine

Židovski iseljenici iz Njemačke 1946. godine

Bježali su od antisemitizma, diskriminacije i pogroma, od ekonomske bijede, zbog nedostatka perspektive. U nadi za boljim životom u sigurnosti i s perspektivom. Njihovi ciljevi su bili Sjeverna i Južna Amerika, Kina, Palestina, Dominikanska Republika – da navedemo samo neke. U novoj domovini su osnivali poljoprivredne zadruge i novine, gradili naselja i sinagoge, bolnice, škole, banke, postajali su glumci, glazbenici, znanstvenici. A i u novim domovinama su uvijek iznova doživljavali antisemitizam.

Na tavanima se krije pravo blago

Svi ti ljudi nisu sa sobom nosili samo kofer s najnužnijim osobnim stvarima, kaže Elke Kotowski. „Oni su iz Njemačke ponijeli i svoju tradiciju, zanatska znanja, nošnje, recepte. To se sačuvalo u obiteljima, prenošeno je s generacije na generaciju. Nasljednici četo nisu svjesni odakle to dolazi.“ Elke Kotowski bi htjela istražiti te tragove, što je ostalo od donesene kulture, kako se ona povezala s kulturom u novim domovinama. „Kultura i identitet“ naslov je velikog projekta koji vodi ova povjesničarka na Centru Moses Mendelssohn u Potsdamu, a koji se bavi njemačko-židovskom kulturom u čitavome svijetu.

Religiozni židov u njujorškoj sinagogi

Religiozni židov u njujorškoj sinagogi

Ima još puno toga za otkriti. „na tavanima, u podrumima, u kutijama i ormarima često se nalazi pravo blago. Ostavština, fotografije, pisma, dnevnici iseljenika, to je blago koje mora biti istraženo, koje nam može dati informacije o životu židovskih migranata prije i poslije njihovog seljenja. Šteta bi bila da te stvari završe u smeću“, kaže ova povjesničarka.

Nekad je bilo i čudnog prenošenja tradicije. U jedan kibuc u Izraelu iselili su njemački židovi iz Švapske. Oni su ponijeli četiri vrste metala. Takve metle su se onda desetljećima mogle vidjeti u tom kibucu.

Ne samo vrijeme nacional-socijalizma

Direktor Centra Moses Mendelssohn Julius Hans Schoeps

Julius Hans Schoeps

Znanstveni projekt želi su njemačko-židovsku kulturnu ostavštinu raštrkanu po čitavom svijetu oteti zaboravu i što je moguće više od toga pregledati, popisati i sačuvati, kaže Elke Kotowski. I u pojedinim biografijama ima puno neistraženih stvari. Zato su se potsdamski znanstvenici povezali diljem svijeta: uključena su njemačka veleposlanstva u 60 zemalja, ona dostavljaju podatke za kontakt, imena, inicijative. Uz to će biti uključene još brojne manje i veće ustanove: muzeji, kulturna društva, mediji, sveučilišta. „Sigurna sam da će se svugdje nešto naći“, kaže Elke Kotowski. Područje istraživanja je široko. Direktor Centra Mosesa Mendelssohna Julius Schoeps kaže: „Ne zanima nas isključivo emigracija za vrijeme nacional-socijalizma, nego seljenje židova njemačkoga govornog područja od 18. stoljeća.“

Projekt bi za početak trebao trajati dvije godine. Financijski ga podupire i državni ministar za kulturu i medije. Za početak će u Berlinu krajem ovoga mjeseca biti održana velika međunarodna znanstvena konferencija. Stručnjaci iz Njemačke, SAD-a, Izraela, Latinske Amerike i Austrije razmijenit će svoje spoznaje, raspravljati o njemačko-židovskoj književnoj i glazbenoj tradiciji, kulturi sjećanja, ulozi i emigraciji židovskih poduzetnika, pitanjima identiteta. Time se želi javnost informirati o projektu i dati poticaj istraživanju. I to i u zemljama u kojima istraživanje židovske kulturne baštine nije ozbiljno ni počelo.

Autor: Cornelia Rabitz / Anto Janković

Odg. urednik: S. Matić

Preporuka uredništva