1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački tisak: Slovenija kao uzor Grčkoj

Slovenija je prije godinu i pol dana bila na rubu gospodarskog ponora. I svejedno su Slovenci solidarno pomogli Grcima u spasu od bankrota. Spremnost na novu pomoć je sve manja, piše njemački tisak.

Tko danas čita njemački tisak, može vrlo brzo steći dojam da su se Slovencima Grci popeli na vrh glave i da Ljubljana više nije spremna financijski pomagati prezaduženoj članici eurozone. Samouvjereni tonovi u smjeru Atene mogu se zahvaliti nešto poboljšanoj gospodarskoj situaciji u Sloveniji, piše utjecajni Frankfurter Allgemeine Zeitung (F.A.Z.), i dodaje kako premijer Miro Cerar vlada zemljom koja je 2007. kao prva „istočnoeuropska zemlja“ uvela euro.

Njemački list prenosi njegovu izjavu o tome kako je „mala Slovenija sa svojih dva milijuna stanovnika Grcima pomogla s kreditima i kreditnim jamstvima u iznosu od gotovo 1,6 milijarda eura, što je 3,1% slovenskog BDP-a“. Njemačka i Francuska su „investirale“ samo po 2,4% svog nacionalnog BDP-a, prenosi F.A.Z. izjavu slovenskog premijera koji je kritizirao: „Pritom je pola moje zemlje slabije razvijeno od Grčke.“ Slovenski ministar financija Dušan Mramor nedavno je u Rigi rekao kako bi se zbog slabašnog napretka u Grčkoj trebalo pripremiti za insloventnost te zemlje, odnosno za "Grexit" (izlazak Grčke iz eurozone).

„Još tri dana do grčkog bankrota“, stoji u naslovu berlinskog taz-a koji šaljivo dodaje „The Final Countdown – ali sad stvarno“. Taz ne shvaća zašto premijer Tsipras usred „finala“ krize oko Grčke igra na kartu konfrontacije. To se pitaju i mnogi novinari u Bruxellesu, nakon što je šef vlade u Ateni u jednom komentaru za pariški Le Monde napisao kako on nije kriv za trenutnu situaciju, a konflikt oko grčkog duga nazvao povijesnom bitkom za moć između autoritarnih neoliberala i solidarnih demokrata unutar EU-a. Taz pretpostavlja da je za takvu Tsiprasovu retoriku kriv – strah. Strah da će Grci masovno podići svoj novac s računa u grčkim bankama i da se kolaps financijskog sustava više neće moći spriječiti.

Optimizam u Sloveniji

Merkel i Cerar 30.10.2014. u Berlinu

Kancelarka Merkel s kolegom Cerarom u Berlinu (30.10.2014.)

Njemački dnevni list F.A.Z. analizira u svom članku „teške posljedice“ financijske krize u Sloveniji, gašenje triju banaka, državnu pomoć financijskom sektoru i podsjeća da je Ljubljana, za razliku od Grčke, odbila stati pod europski „kišobran“ za spas eura. Slovenski proračunski deficit u međuvremenu je narastao na 4,9%, što je dva puta više od prosjeka eurozone. Dugovi su narasli na 80% BDP-a, što je ipak osjetno manje od prosjeka monetarne unije (92%). Solidan gospodarski razvoj, posebice u automobilskoj industriji i turizmu (naslovna fotografija: nastup Slovenije na turističkom sajmu ITB u Berlinu), bude optimizam da bi Slovenija u tekućoj godini mogla ostvariti i bolji konjunkturni rast od (do sada) prognoziranih 1,7 posto.

O slovensko-grčkom „odnosu“ piše i „Die Welt“. Berlinski list podsjeća da se „slovenska privreda prije godinu i pol dana nalazila na rubu ponora“ i da je Slovenija bila na rubu da postane novi slučaj za „kišobran“ za spas eura. Ali za razliku od Atene, Slovenci su si znali pomoći i to bez pomoći europskih partnera, napominje Die Welt. „A sad je Slovenija na putu uspjeha“. I „unatoč vlastitim problemima Slovenija je tijekom oporavka bila solidarna s Atenom”, piše ovaj list.

Die Welt ipak ne zaboravlja napisati da se u hrvatskom susjedstvu sve više “sumnja u grčku zahvalnost”. “Tsipras nikada nije došao do mene, umjesto toga stalno ide u Pariz i Berlin”, citira Die Welt premijera Cerara koji je “razočaran” grčkim kolegom: “Kako ću ja Slovencima opravdati potrebu rezanja grčkog duga dok je istovremeno pola moje vlastite zemlje slabije razvijeno od Grčke?” Slovenija bi mogla biti uzor Grčkoj, zaključuje berlinski list.

Preporuka uredništva