1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački tisak: "Povratak Hrvata (europskoj) kući"

Kakve će posljedice ulazak Hrvatske u Europsku uniju imati na ostale zemlje jugoistočne Europe, pita se između ostalog njemački tisak.

04.10.2005., Croatia, Zagreb - Flags of the European Union and the Republic of Croatia reflected in raindrops on a window. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Symbolbild EU-Beitritt Kroatien

Književnica Slavenka Drakulić u gostujućem komentaru u Sueddeutsche Zeitungu piše o tome što znači prijem Hrvatske u EU za njene građane. „Kada su počeli pristupni pregovori Europa je još bila bogata, financijska kriza je bila daleko, a Balkan je bio nesiguran teren. Nova država (Hrvatska – op. red.) se ponovo nalazila u jednoj paradoksalnoj situaciji. S jedne strane je razvijala nacionalni identitet, koji je bio u skladu s idejama 19. stoljeća, prema kojem je nacija nešto što je dano od Boga i koja je neporeciva poput kože ili boje očiju. S druge strane, kao dijelu Europe i Habsburškog carstva, za brojne Hrvate je povratak u Europu, u obliku EU-a, značio jednu vrstu povratka kući.

Natpis na šetalištu uz more u Opatiji: Obalno šetalište Franza Josefa I.

Natpis na šetalištu uz more u Opatiji podsjeća na stare austrougarske dane Hrvatske

Zemlja se vraća natrag u civilizaciju i blagostanje, u društvo bogatih i pristojnih, koji svoja razmišljanja tiho razmjenjuju, pri čemu zveckaju fini porculan i kristalne čaše a ne noževi za klanje. Tamo će se svirati klavir, a ne gusle, što je tipični zvuk Balkana. Približavanje (EU-u, op. red.) je tada značilo, neovisno od praktičnih stvari, postati dio 'civiliziranog društva' Zapada,“ piše Slavenka Drakulić za Sueddeutsche Zeitung.

Poznata hrvatska autorica piše da se uoči 1. srpnja ipak u zemlji više osjeća sumnjičavost nego optimizam. No zbog svih tih briga ipak je zaboravljena najvažnija stvar: „Jedna mala država, Hrvatska, dobija sigurnost i zaštitu u ovoj nestabilnoj i nesigurnoj europskoj regiji. Od rata u bivšoj Jugoslaviji nije prošlo ni 20 godina. A činjenica je i da siromašna Hrvatska izvan EU-a ima manje šansi za godpodarski opravak. To su dva još uvijek dovoljno uvjerljiva argumenta koja, neovisno od stvarnih problema, Hrvatsku sigurno očekuju u EU-u,“ zaključuje Slavenka Drakulić.

Pješaci bez izgleda za uspjeh

Sueddeutsche Zeitung donosi reportažu iz triju zemalja bivše Jugoslavije – Hrvatske, Srbije i BiH – kroz koje su novinari putovali vlakom jer je ta vožnja „preporučljiva za onoga koji želi shvatiti koliko su ove balkanske države međusobno podijeljene“. Kada je riječ o BiH list piše: „Besmislica je da je BiH sastavljena od dva dijela: Republike Srpske i Federacije BiH, koji su međusobni neprijatelji. Nemoguće je da ova država ima institucionalne strukture a da je razumno upravljanje od početka isključeno. Ova država kompliciranog imena je od početka pogrešno uspostavljena. Ljudi koji tamo žive doživljavaju to u svakoj prilici,“ piše SZ i zaključuje: „Prijemom Hrvatske u EU doći će do pomicanja političke moći. Situacija na šahovskoj ploči će izgledati potpuno drugačije. Najutjecajniji – kralj, kraljica, top i drugi će se nanovo pozicionirati. Da će pješacima biti bolje nije izgledno.“

Granice Europe

Žena stoji s transparentom u rukama

Nedavne demonstracije u zagrebačkoj četvrti Peščenici zbog zatvaranja tamošnjh tvornica

Die Welt u tekstu pod nazivom „Granice Europe“ postavlja pitanje je li Hrvatska spremna za prijem. „Hrvati su dugo čekali na ovaj povijesni korak zahvaljujući kojem mračno poglavlje jugoslavenskih ratova konačno žele ostaviti iza sebe," piše list i ocjenjuje: „I sama Europska komisija je u svom završnom izvještaju koncem ožujka zaključila da postoji još čitav niz zadataka koje zemlja mora ispuniti. Najveće otvoreno pitanje je pri tomu gospodarstvo koje je u teškom stanju. Hrvatska se petu godinu za redom suočava s recesijom, nezaposlenost iznosi oko 20 posto. Posebno dramatično je da svaka druga mlada osoba nema posla. Na ljestvici Transparency Internationala o rasprostranjenosti korupcije Hrvatska se nalazi na 62. mjestu, iza Omana i Jordana,“ piše Welt.

Preporuka uredništva