1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački tisak o odluci Suda EU-a o Hrvatskoj

Njemački tisak komentira odluku Suda EU-a kojom se potvrđuje da je Hrvatska bila dužna registrirati migrante pri ulasku u Uniju. Komentatori uglavnom kritiziraju važeća pravila.

Slowenien Kroatien Flüchtlinge an der Grenze (Reuters/S. Zivulovic)

Izbjeglička kolona na granici Slovenije i Hrvatske

Ova odluka je donijeta povodom tužbe jednog Sirijca i dvije afganistanske obitelji – oni su bez valjane vize ušli u Hrvatsku preko Srbije. Hrvatska ih je – kao i tisuće drugih izbjeglica – autobusima prevezla do slovenske granice i tako im omogućila podnošenje zahtjeva za dodjelu azila u Sloveniji ili Austriji. Slovenija i Austrija su ih, međutim, vratile u Hrvatsku – u skladu s regulativom EU-a o migrantima Dublin III, pa su izbjeglice zbog toga podnijele tužbu Sudu Europske unije. Odluka suda znači da su Slovenija i Austrija ispravno postupile i da, s druge strane, to što je Hrvatska propustila ove ljude prema Sloveniji ne znači da su oni automatski dobili vizu za čitav EU.

Prema postojećim pravilima, zemlje na vanjskim granicama EU-a su nadležne za rješavanje zahtjeva za azil onih ljudi koji su na njihovom teritoriju stupili na tlo EU-a, a zemlje u „unutrašnjosti", dakle bez vanjskih granica prema državama koje nisu članice, imaju pravo odlučiti o tome hoće li i kome pružiti gostoprimstvo. Drugo je pitanje u kojoj mjeri je koja zemlja iz „unutrašnjosti" EU-a spremna pomoći onima s vanjskim granicama.

No ovom presudom nisu okončani sporovi oko izbjegličke i azilantske politike u Europskoj uniji. Naprotiv, najveći spor tek predstoji: glavni tužitelj Suda Europske unije pravde zahtijeva da Mađarska i Slovačka sudjeluju u raspodjeli izbjeglica prema ključu dogovorenom u rujnu 2015. Tada se radilo o 120.000 izbjeglica. Primjenu tog ključa odbile su i Češka i Rumunjska, s tim što su Mađarska i Slovačka podnijele tužbe Sudu. Sud još nije donio odluku – ona se očekuje tek na jesen. Evo kako ovu najnoviju odluku Suda komentiraju njemački dnevni listovi.

Europäischer Gerichtshof in Luxemburg (Reuters/F. Lenoir)

Sud EU-a je odlučio u skladu s postojećim propisima

Frankfurter Rundschau: „To što je Sud EU-a potvrdio odredbe Dablinskog sporazuma ne bi trebalo zamjeriti sucima – već političarima EU-a, koji su odlučili da posljedice migracija najjače osjete zemlje u kojima su izbjeglice stupile na tlo EU-a. Nitko ne bi mogao spriječiti Europu da taj sustav zamijeni sustavom pravedne raspodjele izbjeglica. Naprotiv: Sud je čak pozdravio takve namjere i potvrdio da je Njemačka, i pored Dablinskih pravila, 2105. imala pravo dobrovoljno rasteretiti svoje južne i istočne partnere. Nijedan zakon ovog svijeta nije prinudio Angelu Merkel da, iz straha od desničarske povike, kasnije hermetički zatvori granice. O tome ionako ne odlučuju suci već političari. A to što su oni svjetlosne godine udaljeni od humanitarne izbjegličke politike, nije problem Suda."

Die Welt: „Dablinski sporazum potječe iz vremena kada je priljev izbjeglica bio mnogo manji. Pravna logika na kojoj počiva ne može držati korak s današnjom dinamikom kretanja izbjeglica. Sud je presudio da su izbjeglice „ilegalno" prešle granicu, te da „ilegalci" moraju vratiti u zemlju u kojoj su stupili na tlo EU-a. Sada će biti zanimljivo vidjeti kako će ta odluka biti primijenjena u praksi u Europi koja je krajnje podijeljena oko pitanja izbjeglica."

Westfälische Nachrichten: „Stvar je sada pravno riješena, ali u društveno-političkom smislu problemi tek počinju. Jasno je da se Grčka i Italija ne mogu same nositi s priljevom migranata. Preopterećena je bila i Hrvatska koja je 2015. i 2016. jednostavno propuštala izbjeglice dalje. Istina glasi: Europa do danas nije raščistila pitanje izbjeglica, a Dablinske odredbe joj u tome nisu od pomoći. Pokušaji uvođenja obavezujućih kvota za zemlje EU-a su neslavno propali. Istočni Europljani, kao Mađarska i Slovačka, do sada su se uspješno opirali ideji solidarnosti."

Berliner Zeitung: „Ovaj Dablinski sustav se mora hitno promijeniti u korist poštene raspodjele opterećenja i oko toga je složna većina država EU-a. No istočni Europljani odbacuju svaku reformu. Duboko podijeljena Europska unija s „Brexitom" i demontažom pravne države u Poljskoj i Mađarskoj ima pune ruke posla i nema snage naći rješenje za pravedniju raspodjelu izbjeglica."

Nordwest Zeitung: „Ne smije se zaboraviti da je kriza iz 2015. nastala zato što problemi oko izbjeglica nisu razmatrani na vrijeme. Zemlje sjeverne Europe su se pouzdale u Dablinski sporazum i ignorirale realnost u Africi. Njemačka i Francuska su kao velike države mnogo ranije morale preuzeti inicijativu. Posljedice nebavljenja problemom su bile: užasni uvjeti na izbjegličkim rutama i užasni uvjeti za smještaj izbjeglica. A kada je isto tako dugo ignoriran rat u Siriji kulminirao, izbjeglička kriza je zahvatila Grčku s posljedicama koje su nam svima poznate."

Frankfurter Allgeimeine Zeitung: „Odluka je još jednom pokazala da su europska pravila kada je riječ o izbjeglicama samo od ograničene koristi (...) Hitno je potrebno reformirati europsko pravo azila. Zemlje na jugu odbijaju ponijeti sav teret; logistička i financijska pomoć koju dobivaju nije dovoljna. To što je Njemačka srdačno, ali bezglavo, primila bezbroj izbjeglica, nije ojačalo prihvat pravila, već ga je, naprotiv, narušilo. I raspodjela izbjeglica u EU-u funkcionira samo uz odobrenje država i njihovih građana. Glavni tužitelj u Luksemburgu sada hoće prisiliti Mađarsku i Slovačku na primanje izbjeglica. Što ako one to i dalje budu odbijale?"

Priredio Saša Bojić