1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemački sindikati se pripremaju na dolazak Hrvata

Iako je u Njemačkoj uvedeno ograničenje zapošljavanja hrvatskih građana, Savez njemačkih sindikata (DGB) se ipak sprema na dolazak radnika iz Hrvatske. Njih treba zaštiti i objasniti im prava.

Gradilište

Gradilište

Njemačka je, to je poznato već mjesecima, uvela ograničenje pristupa vlastitom tržištu rada za građane nove zemlje članice Europske unije, Hrvatske. Zasad na dvije godine uz mogućnost produljenja tog ograničenja na sedam. Iz tog pravila su izuzeti akademski obrazovani građani Hrvatske koji već sad imaju otvoren pristup njemačkom tržištu rada, naravno uz preduvjet da u Njemačkoj pronađu radno mjesto shodno njihovom obrazovanju.

Mobilnost po mjeri radnika

Nicolas Landgraf i Josip Juratović prilikom predstavljanja projekta u Stuttgartu

Nicolas Landgraf i Josip Juratović prilikom predstavljanja projekta u Stuttgartu

No već je sad jasno, a to su posebice pokazala iskustva nakon posljednjih proširenja Europske unije na istok kontinenta, da će, usprkos preprekama, put do njemačkog tržišta rada pronaći i mnogi radnici s hrvatskom putovnicom. Oni već i sad dolaze bilo da se radi o detaširanim (izaslanim) radnicima ili sezonskim radnicima. Ulaskom u Europsku uniju i hrvatskim samostalnim poduzetnicima je otvoreno europsko tržište rada pa i njemačko i to bez ograničenja koja se odnose na radnike. No iskustva proteklih godina su pokazala da mobilnost radnika unutar Europske unije pruža nažalost šansu i za izrabljivanje radnika koji su često, što zbog neinformiranosti, što zbog nepoznavanja jezika, izloženi prijevarama svih vrsta. Toga su svjesni i u Njemačkom savezu sindikata (DGB) koji je već prije par mjeseci započeo s projektom "Mobilnost po mjeri radnika" kojem je cilj radnicima iz ostalih europskih zemalja koji se privremeno nađu u Njemačkoj, pružiti savjetodavne usluge, naravno na njihovom maternjem jeziku, kako im boravak i rad u ovoj zemlji ne bi ostao u lošem sjećanju.

Satnica 3 eura

Katarina Franković

Katarina Franković

U ponedjeljak (8.7.) je u Stuttgartu predstavljen i projekt "Mobilnost po mjeri radnika - podrška radnicama i radnicima sa zapadnog Balkana", čime DGB reagira na proširenje EU-a na Hrvatsku. "Tržište rada je ponekad poput Divljeg zapada. Tu često, puno prečesto vlada zakon jačega, dakle poslodavca - ili nedostaju smjernice za prava radnika ili se one zaobilaze svim mogućim trikovima. Mi u DGB-u se zalažemo za slobodu kretanja radnika i usluga ali pod uvjetima koji vladaju u zemljama rada", rekao je prilikom predstavljanja projekta Nikolaus Landgraf, predsjednik DGB-a za saveznu pokrajinu Baden-Württemberg. Predstavljanju projekta nazočio je i Josip Juratović, zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu koji je u svojoj stranci zadužen i za slobodu kretanja radnika unutar Europske unije. Da slobodno kretanje radnika i usluga skriva potencijale za izrabljivanje radnika, govori i Katarina Franković iz DGB-a, zadužena za servisnu točku projekta u Stuttgartu gdje će se pružati usluge savjetovanja i na hrvatskom jeziku. "Mi imamo radnike koji u Njemačku dolaze i rade, npr. u klaonicama, za 3 eura po satu te vozače kamiona kojima vlasnici na plaćaju dnevnice", kaže Franković.

Među "crnim ovcama" i građevinci

Policajac kontrolira vozača kamiona

"Problematične branše" - logistika i transport

No s problemima se ne bore samo radnici nego i oni koji, a to bi mogao biti i slučaj s radnicima iz Hrvatske, koji se u Njemačkoj prijave kao samostalni obrtnici. Oni pak često muku muče s plaćanjem za obavljene radove. "Imamo primjere bugarskih i rumunjskih poduzetnika koji su doslovno ostali na cesti s dugovima koje su nagomilali tijekom svog boravka ovdje", kaže Franković. Mnogi radnici naime dolaze u Njemačku gdje ih često bez njihovog znanja prijavljuju kao samostalne poduzetnike kako bi time poslodavac zaobišao ograničenje pristupa tržištu rada i socijalna davanja. Kada nastanu problemi radnici često ostaju prepušteni sebi samima. Upravo je za takve slučajeve DGB i pokrenuo svoj savjetodavni projekt. Radnici bi lecima i informativnim kampanjama trebali biti informirani o svojim pravima već prije dolaska u Njemačku. Iako iskorištavanja prava radnika koji ne rade pod "normalnim" okolnostima, dakle s neograničenim radnim ugovorim direktno kod tvrtke poslodavca, ima po svim branšama, DGB ipak izdvaja "problematične" sektore u kojima najčešće dolazi do iskorištavanja radničkih prava. "U nekim područjima se situacija mobilne radne snage sistematski iskorištava kako bi se zaobišli minimalni standardi pri socijalnoj zaštiti i isplati plaća. Tu prije svega treba izdvojiti građevinarstvo, hotelijerstvo i turizam, njegu, klaonice, logistiku i prijevoz i uslužne djelatnosti u industriji", kaže Landgraf.

Ne očekuje se navala Hrvata

Simbol DGB-a

Simbol DGB-a

No unatoč svemu, DGB ne očekuje pretjeranu navalu Hrvata "Ne vjerujem da će doći do neke navale Hrvata na njemačko tržište rada. Mnogi su već ovdje i tko je to namjeravao taj je već ili u Njemačkoj ili je svakako već sakupio neka iskustva ovdje", zaključuje Franković. No DGB istodobno očekuje da oni koji će ipak poći "trbuhom za kruhom" u Njemačkoj kad-tad doći u situaciju da će im biti potreban neki savjet. "Mnogi će doći i preko podizvođača ili kao detaširani radnici i tu vidimo veliku opasnost da će mnogi biti prevareni", kaže Franković. Djelatnica DGB-a svjedoči i o nedavnom slučaju radnika iz Bosne i Hercegovine koji su preko jedne slovenske tvrtke kao detaširani radnici boravili u Njemačkoj i doživjeli velike probleme kod isplate zasluženih plaća. Njemačkoj udruzi sindikata je kontakt s privremenim radnicima važan i kako bi se njihova iskustva iskoristila za utjecaj na kasniju prilagodbu zakona i poboljšanje uvjeta radnika koji se u Njemačkoj nađu privremeno. "Ovim projektom želimo odaslati poruku da se sindikati u Njemačkoj ne zauzimaju samo za radnike u sindikalno dobro organiziranim poduzećima nego i za one koji su u nepovoljnom položaju, koji često ne barataju jezikom i koji često postaju žrtvama izrabljivanja ili čak trgovine ljudima. Tim radnicima je potrebna naša pomoć", zaključio je Landgraf.

Preporuka uredništva