1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački mediji skeptično o Hrvatskoj

Što je bliži ulazak Hrvatske u EU, njemački mediji sve češće postavljaju pitanje je li ta zemlja stvarno zrela za članstvo. Mediji su se ovih dana bavili i hrvatskom prošlošću: slučajem Perković i ustaškim režimom.

Ein Käufer entnimmt einem Zeitungsständer mit den Tageszeitungen Die Welt und Frankfurter Allgemeine Zeitung am Freitag (06.08.2004) das Nachrichtenmagazin Der Spiegel. Wie schon die FAZ, kehren nun auch die Axel Springer AG und der Spiegel-Verlag in ihren Print- und Online-Publikationen zur alten Rechtschreibung zurück. Auch der S¸ddeutsche Verlag will sich anschlieflen. Die Deutsche Presse-Agentur dpa will ein Meinungsbild bei den Kunden einholen, auf dessen Grundlage eine Entscheidung in Zusammenarbeit mit den anderen deutsch-sprachigen Nachrichtenagenturen gefällt werden soll. Foto: Ulrich Perrey dpa/lno

Symbolbild deutsche Presseschau Presse

Kovanice eura i zastava EU-a

Koliko će Hrvatska koštati Njemačku?

Ovotjedno izdanje tjednika Der Spiegel donosi podulji tekst pod naslovom "Nepozvani gost" u kojem analizira ulazak Hrvatske u Europsku uniju. S jedne strane se ističe kako će njemačke tvrtke profitirati od 4,4 milijuna novih potencijalnih kupaca, ali istovremeno se procjenjuje da sama Hrvatska neće kratkoročno imati koristi od ulaska u EU. "Vjerojatnije je da će san o Europi za mnoge čak postati noćna mora. Više od polovice mladih Hrvata već sada nema posao, stopa nezaposlenosti iznosi 20 posto. Jaka konkurencija iz EU-a mnoga će zastarjela poduzeća definitivno otjerati u propast", smatra autor teksta. On konkretno navodi da su mnoge hrvatske tvrtke nekonkurentne na europskom tržištu zbog relativno visokih plaća i slabog investiranja. Istovremeno se citira analiza njemačke banke Deutsche Bank, prema kojoj bi Hrvatska mogla srednjoročno imati koristi od članstva u Uniji ukoliko provede nužne strukturne reforme.

"Mi vas ništa ne koštamo!"

Autor tjednika Der Spiegel također smatra da Hrvatska premalo iskorištava svoje potencijale i spominje još uvijek neriješeni problem korupcije, previše zaposlenih u javnom sektoru i mnoge neobrađene poljoprivredne površine. I što se tiče turizma citiraju se stručnjaci koji smatraju da bi Hrvatska u toj gospodarskoj grani mogla dobro zarađivati i izvan sezone. Uglavnom, autor zaključuje da je jedno sigurno: Hrvatska će trebali pomoć iz Bruxellesa.

Zoran Milanović

Milanović je pokušao raspršiti bojazni Nijemaca

Bojazni njemačkih poreznih obveznika da će morati izdvajati za pomoć Hrvatskoj pokušao je u intervjuu u ovotjednom izdanju njemačkog tjednika Focus raspršiti hrvatski premijer Zoran Milanović. "Mi vas ništa ne koštamo! Naprotiv, dođite i zaradite novac na nama!", poručio je njemačkim građanima. On je također naglasio da se Njemačka ne mora bojati ni najezde hrvatskih radnika na njezino tržište rada: "Oni visokokvalificirani su već otišli. Ograničenje za nižekvalificirane u Njemačkoj nema smisla. Oni neće doći. (...) Hrvati nisu prijetnja njemačkim zaposlenicima." A na pitanje gdje vidi šanse za hrvatsko gospodarstvo, Milanović je odgovorio: "U turizmu, ekološkoj poljoprivredi, transportu, strojarstvu, brodogradnji."

"Prvi teški spor između Hrvatske i Njemačke"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svom izdanju od prošlog vikenda donosi kraći izvještaj o planiranim izmjenama hrvatskog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU-a, a koje su vezane uz europski uhidbeni nalog. "Nekoliko dana uoči ulaska Hrvatske u EU nazire se prvi teški spor između Hrvatske na jednoj i Njemačke i Europske komisije na drugoj strani", procjenjuje autor. U tekstu se ističe kao je ova zakonska promjena u Hrvatskoj već dobila naziv "Lex Perković" te objašnjava kako je riječ o Josipu Perkoviću, čije izručenje će njemačko Državno odvjetništvo ponovo zatražiti nakon 1. srpnja, kada Hrvatska postane članicom Unije. On je optužen da je kao suradnik UDBA-e, tajne službe bivše Jugoslavije, 1983. godine u Njemačkoj sudjelovao u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. "Perković je ostao nekažnjen jer hrvatski Ustav zabranjuje izručenja hrvatskih državljana i hrvatsko pravosuđe nije vidjelo razloga da se samo pozabavi tim slučajem", piše FAZ.

Jasenovac

Korb ističe Jasenovac kao "simbol politike uništenja"

Isti list se pak u svom današnjem izdanju bavi jednim drugim razdobljem hrvatske prošlosti. U tekstu naslovljenom "Apokaliptično stanje" autorica recenzira knjigu Alexandera Korba "Im Schatten des Weltkrieges" (U sjeni Svjetskog rata) u kojoj se obrađuje "Masovno nasilje ustaša protiv Srba, Židova i Roma u Hrvatskoj 1941. do 1945.". Autor knjige izlaže tezu kako je na početku izbijanja nasilja bilo protjerivanje stanovništva drugih nacionalnosti, prvenstveno Srba. "Politika preseljavanja je predstavljala prekretnicu na putu prema masovnom ubojstvu", citira se u tekstu Korba. Kada to preseljenje nije bilo moguće izvesti onako kako je bilo planirano, procjenjuje Korb, radikalne hrvatske vlasti su posegnule za ubojstvima. "Korb u svojoj diferenciranoj studiji objašnjava kako je na tom multietničkom prostoru došlo do izbijanja ekscesivnog nasilja. On pokazuje kako je nasilje ciljano korišteno kao sredstvo stvaranja novog etničkog poretka u društvu", ocjenjuje se u recenziji objavljenoj u FAZ-u.

Preporuka uredništva