1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački mediji o "reakcionarnim snagama" i "lijevoj histeriji"

Hrvatski referendum o braku i dalje je tema više napisa u njemačkim medijima. Jedni preuzimaju teze o "ugrožavanju manjina", drugi kritiziraju "histeriju" nekih lijevih aktivista koji nastoje oblikovati mišljenje naroda.

Minhenski Süddeutsche Zeitung smatra da će posljedice referenduma biti simbolične: "Hrvatski ustav sad štiti pojam "brak"; ali životna partnerstva koja se tako ne nazivaju zakonodavac može i dalje uvoditi. Predsjednik vlade Milanović već je nepokolebljivo najavio prijedlog zakona koji će istospolnim životnim partnerima dati slična prava kao u Njemačkoj."

Ove novine također podsjećaju na skupljanje potpisa Stožera za obranu hrvatskog Vukovara za referendum o dvojezičnim natpisima te izražavaju uvjerenje da bi takav referendum kršio europsko pravo: "U slučaju uspjeha ove inicijative Hrvatska bi po drugi put u nekoliko mjeseci prekršila pravo EU-a. Nekoliko dana prije pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja Hrvatska je prihvatila zakon koji je Hrvate trebao štititi od izručenja drugim zemljama EU-a. U središtu pozornosti je bio slučaj bivšeg suradnika tajne službe Josipa Perkovića, kojega Njemačka traži kao osumnjičenika za ubojstvo. Tek kad je Europska komisija zaprijetila zamrzavanjem novčanih sredstava Zagreb je popustio. Perković još uvijek nije izručen", podsjeća Süddeutsche Zeitung. Iste novine se u drugom, vrlo opširnom članku bave načelno referendumom kao oblikom izravne demokracije uspoređujući iskustva u Njemačkoj, Hrvatskoj i drugim zemljama: "Narod se uključuje, građanin govori. Sve više se uočava transformacija od reprezentativno-demokratskih prema izravnim (ili ipak: izravnijim) submehanizmima unutar tradicionalnog političkog sustava. Građanin se emancipira od objekta politike tako što se sve više poima kao građanin koji je nositelj države. On tako postaje osoba koja djeluje." (...) "Samo u Njemačkoj se od sredine devedesetih godina utrostručio (...) broj referenduma. Slično vrijedi i u globalnim mjerilima. U SAD-u (...) nisu 6. studenoga 2012. odlučivali samo o američkom predsjedniku nego i o 174 referenduma u 37 američkih saveznih država. (...) Težišta se premještaju, nošena velikom euforijom i gotovo prevelikom željom za suodlučivanjem. Slijeganje ramenima zbog zasićenosti politikom danas se doima kao propala (ne)kultura. To je pojam iz fundusa povijesti", zaključuje Süddeutsche Zeitung.

Njemačke novine

Vidljiv pluralizam mišljenja u njemačkim medijima

Frankfurter Allgemeine Zeitung analizira, među ostalim, držanje medija u Hrvatskoj u vezi s referendumom o braku: "Tjednima je Europapress Holding, najveća izdavačka kuća u jugoistočnoj Europi sa svojih pet dnevnih novina i tjednikom Globusom vodio snažnu kampanju protiv referenduma. Racionalne rasprave o instituciji braka nije bilo, kaže Stjepan Bartulica, profesor na katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Slab odaziv birača od 38 posto on objašnjava "histerijom" koju su potpirivali lijevi tvorci mišljenja", prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung. Iste novine u komentaru pod naslovom "Hrvatski suveren" pišu: "Puno se toga sad interpretacijama unosi u odluku hrvatskog suverena o braku: da je ta zemlja bliža Balkanu nego EU-u,da je zaostala, da su građani poslali katastrofalnu poruku kad su – ah, da što su učinili? Većina naroda koji je glasovao izjasnila se za to da se u ustav unese nešto što je po njihovom mišljenju po sebi razumljivo: Brak je doživotna veza muškarca i žene. To bi zacijelo potpisala većina Europljana, što ne znači da oni diskriminiraju homoseksualna partnerstva ili da nisu za njih stvorili odgovarajuće forme. Naravno, moguće je i nanovo definirati pojam braka. Ali, tim poštenim putem nije išla ni Njemačka. Ona je od početka jasno dala na znanje da istospolna partnerstva nisu brakovi – i da se životnim partnerstvima ništa ne oduzima braku. Ustavni sud se onda s velikim zanosom pobrinuo za gotovo potpuno izjednačenje i time politiku poštedio široke rasprave. Tko bi o takvim temama pitao narod?", zaključuje ironično Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Preporuka uredništva