1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački mediji: "Eskalacija krize u Makedoniji"

Njemački mediji pišu o „eskalaciji unutarnojpolitičke krize u Makedoniji“. Također se bave i ponovnim povećanjem broja tražitelja azila sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj.

"Prosvjedi u Makedoniji" je naslov teksta lista Süddeutsche Zeitung (SZ) u kojemu se napominje da je proteklog vikenda u Skopju protiv vlade ponovno prosvjedovalo na tisuće ljudi te da je, unatoč prosvjedima, glasnogovornik parlamenta u petak najavio prijevremene izbore za 5. lipanj. SZ prenosi da je oporba najavila kako će te izbore bojkotirati jer izborne liste nisu aktualne, zbog čega bi u prednosti mogla biti aktualna vlada. "Makedonija se oko godinu dana nalazi u teškoj političkoj krizi - otkad je poznato da je bivši premijer Nikola Gruevski dao ilegalno prisluškivati više od 20.000 ljudi", pojašnjava SZ.

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da je oporba, nakon što je objavljeno da će se održati prijevremeni izbori, najavila intenzivnije prosvjede. FAZ napominje da su se aktualni prosvjedi "zapalili" zbog odluke makedonskog predsjednika Gjorga Ivanova o amnestiji niza političara. Podsjećajući na aferu prisluškivanja koju je u javnost iznio vođa oporbe Zoran Zaev time što je objavio nekoliko tih snimki, FAZ podsjeća da je došlo do kompromisa kojemu je posredovala Europska unija, a koji je predviđao "prijevremene izbore u travnju 2016. godine, izradu novog registra birača, novi zakon o medijima radi osiguravanja pravednog izvještavanja, postavljanje prijelazne vlade i ostavku Gruevskog koja je i uslijedila u siječnju. Osim toga, osnovano je specijalno tužiteljstvo za istrage svih procesa koji su uzrokovali skandal. To tužiteljstvo je zatim pokrenulo postupke, između ostalih, protiv Gruevskog, bivšeg šefa tajne službe koji je njegov rođak, bivše ministrice unutarnjih poslova i drugih dužnosnika vladajuće stranke VMRO-DPMNE. Radilo se, među ostalim, o manipuliranju izbora i mučenju političkih protivnika. Uredbom predsjednika su ti postupci obustavljeni."

List usto napominje i da su, prema navodima informativnog portala "Balkan Insight", zbog aktualne krize oslabljene makedonske sigurnosne snage koje su proteklih dana djelovale protiv nasilnog probijanja granice od strane izbjeglica. "Vladajuća stranka, nakon ostavke privremenog ministra unutarnjih poslova kojega je postavila oporba, pokušava na sve ključne pozicije ponovno postaviti svoje ljude", zaključuje FAZ.

Njemačka sve češće vraća izbjeglice sa Zapadnog Balkana u zemlje podrijetla

Njemačka sve češće vraća izbjeglice sa Zapadnog Balkana u zemlje podrijetla

Najviše Albanaca podnosi zahtjeve za azil

List Die Welt bavi se pak dolaskom velikog broja ljudi sa Zapadnog Balkana u Njemačku. Navodeći statističke podatke o tome da su u prvom kvartalu ove godine nešto više od 10.000 zahtjeva za azil u Njemačkoj predale osobe sa Zapadnog Balkana, ovaj list napominje kako bi to moglo značiti da će takvih zahtjeva do kraja godine možda biti i više od 40.000. "Time bi brojke zahtjeva za azil za 2016. godinu bile znatno iznad razine iz godina nakon rata na Kosovu", piše Die Welt. Podsjećajući da je Njemačka posebno 1994. godine bila glavna destinacija ratnih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, list piše da je nakon okončanja sukoba, između ostalog i onih na Kosovu, brojka tražitelja azila do 2008. i 2009. pala na ispod 5.000, ali da je ponovno porasla nakon uvođenja bezviznog režima za građane Makedonije, Crne Gore i Srbije 2009. te Albanije i Bosne i Hercegovine 2010. godine.

"Izravnu vezu između liberalizacije viznog režima i povećanja broja zahtjeva za azil vidi i Europska komisija koja je pogođene zemlje Zapadnog Balkana pozvala da svojim građanima objasne stvarno stanje kako bi se izbjegla zlouporaba viznih sloboda. Od 2010. je Njemačka najomiljeniji cilj tražitelja azila iz tih zemalja. To posebno vrijedi od jeseni 2012. godine. Razlog je presuda njemačkog Ustavnog suda od srpnja 2012. godine kojom se tražiteljima azila, pozivajući se na ljudsko dostojanstvo, daje pravo na egzistencijalni minimum u visini iznosa socijalne pomoći", pojašnjava Die Welt. List dodaje da se nakon toga broj tražitelja azila sa Zapadnog Balkana umnogostručio te da je dolazio posebno veliki broj Albanaca. Broj zahtjeva za azil koje su podnosili Albanci je tako 2015. porastao za 584 posto u usporedbi s 2014. godinom, piše Die Welt.

Međutim, "brži procesi provjere zahtjeva za azil koji se provode u posebnim azilantskim centrima, proglašavanje zemalja Zapadnog Balkana 'sigurnim zemljama', više deportacija kao i kontrole na granicama unutar EU-a su doveli do snažnog opadanja broja tražitelja azila" sa Zapadnog Balkana.

Die Welt piše da je u posljednje vrijeme još jedna stvar uočljiva, a to je da se promijenio etnički sastav tražitelja azila: "Do kraja 2014. su većinom Romi bili ti koji su podnosili zahtjev za azil. Prošle godine su pojačano i pripadnici drugih naroda tražili azil u Njemačkoj."

Preporuka uredništva