1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Njemački maturanti pod stresom

Matura nakon 12 godina škole? Do 2016. tako bi trebalo biti u cijeloj Njemačkoj. Do sad je školovanje u osnovnoj školi i gimnaziji u Njemačkoj trajalo 13 godina.

Abiturienten des achtjährigen Gymnasiums (G8) schreiben am Freitag (13.05.2011) in der Turnhalle des Anton-Bruckner-Gymnasiums in Straubing (Niederbayern) die Abiturprüfung in Deutsch. Rund 32 800 Schüler des achtjährigen Gymnasiums (G8) legen in Bayern in diesen Tagen ihre Prüfungen ab. Foto: Armin Weigel dpa/lby +++(c) dpa - Bildfunk+++

Abitur Deutschland Schüler Schule lernen Klausur

Johanna Kleesattel si je postavila cilj: želi studirati arhitekturu, najbolje, ako bi išlo, u inozemstvu. Svoju prijavu za mjesto na jednom škotskom sveučilištu već je poslala. Sad joj još samo nedostaje usmeni ispit na maturi. Ova 19-godišnja učenica iz Kölna za to se priprema već nekoliko tjedana. I to zajedno sa svojom godinu dana mlađom sestrom Sophiom. Zbog skraćivanja gimnazijskog obrazovanja na njemačkim gimnazijama s devet na osam godina, one će ove godine istovremeno polagati maturu. Kao učenica prve generacije koju je zahvatila ova reforma školstva u saveznoj njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni i Vestfaliji, a po kojoj se gimnaziju pohađa godinu dana manje nego do sad, Sophia ima i manje vremena za pripremu za maturu. "Prednost je da je čovjek dobro pripremljen za ulazak u svijet zaposlenih i da je godinu dana ranije gotov", kaže ova 18-godišnjakinja. Ali za nju to isto znači i - manje slobodnog vremena.

Skraćeno školovanje

U Njemačkoj se upravo provodi reforma po kojoj se trajanje gimnazije skraćuje sa devet na osam godina, kako bi njemački maturanti ranije mogli završiti školovanje i po tome ne bi zaostajali za učenicima drugih zemalja.

Pretrpana predavaonica

Pretrpane predavonice nisu neuobičajena pojava

Osim toga, trebali bi biti u mogućnosti ranije se početi zapošljavati, kao što je u ostalim europskim zemljama već odavno pravilo. Do 2016. godine bi u svim njemačkim saveznim pokrajinama trebalo biti uvedeno osmogodišnje gimnazijsko obrazovanje, koje započinje nakon završene četvorogodišnje osnovne škole. Tako se sveukupno trajanje školovanja skraćuje sa 13 na 12 godina, kao što je uobičajeno u svijetu. U pojedinim istočnim njemačkim pokrajinama poput Saske nikad ni nije bilo drugačije. No u zapadnom dijelu Njemačke gimnazija koja traje osam godina je nešto sasvim novo. Ove je godine za reforme na red došla najmnogoljudnija njemačka savezna pokrajina Sjeverna Rajna Vestfalija. Ove će godine istovremeno gimnaziju završiti učenici 13 i 12. razreda. Za nastavnike to znači da moraju ispraviti skoro dvostruko više maturskih ispita a za sveučilišta da će najkasnije ove jeseni doživjeti veliku navalu brucoša.

Obrazovna politika ne spada u domenu Betrlina već je u nadležnosti svake savezne pokrajine ponaosob. Stoga i svaka pokrajina ima za ovu reformu školstva svoj vlastiti plan i drugačije rokove, koji se mogu prilično razlikovati jedni od drugih. U Hessenu i Schleswig-Holsteinu na primjer gimnazijalci bi ubuduće trebali imati mogućnost izbora žele li maturu polagati nakon osam ili nakon devet godina gimnazije. Jer samo osam godina gimnazije mnogim učenicima predstavlja veliki izazov.

Malo slobodnog vremena

Gimnazijska svjedodžba u džepu jednog učenika

Gimnazijska svjedodžba s položenom maturom, to je potrebno za upis na fakultet

Nije ni čudo. Sophia je, za razliku od svoje starije sestre, već jako rano imala na rasporedu puno školskih sati. Malo slobodnog vremena, ali zato nastavu i poslije podne. Neki učenici, roditelji i nastavnici nisu baš uvjereni da je to najbolja ideja. Među njima je i ravnateljica gimnazije Liebfrauenschule u Kölnu Ingrid Schulten-Wilius: "Ono što čini nekog čovjeka ili neku osobu, ne moće se naučiti samo na nastavi", kaže ona, "i izvannastavna ponuda je za učenike izuzetno važna".

Isto tako razmišljaju i Johanna i Sophia. One obje rado plešu. Svejedno radilo se o baletu ili hip-hopu, one pohađaju trenenig više puta tjedno. Johanna je imala godinu dana više vremena za eksperimentiranje. Osim toga, pola školske godine je provela u jednoj američkoj školi. A to je bilo vrijeme koje ni u kom slučaju ne bi bila propustila. Sad, je li bolje osam ili devet godina gimnazije, o tome trenutačno ne postoje nikakva znanstvena istraživanja. Ali Johanna je sigurna da bi se ona kad bi morala, ponovno odlučila za devet godina gimnazije. "Mislim da kad čovjek ima na raspolaganju punih devet godina, onda na sve to može opuštenije gledati", kaže ona.

Strah od nedostatka radnih mjesta

I mlađa Sophia smatra da je devetogodišnja gimnazija bolja. Oko mjesta na studiju PR i komunikacijskog menadžmenta u Kölnu, ova 18-godišnjakinja se ne brine jer je na ispitama do sad pokazala odlične rezultate, ali Sophia se pita kako će biti poslije: "Baš me zanima, hoće li se skraćeno razdoblje provedeno u školi odraziti na odnose na tržištu rada". "Već sada mnogi ne mogu pronaći posao. Kad mi budemo završavali studij, moglo bi se opet pojaviti previše molbi za posao, baš kao što je sad s prijavama za studij", pribojava se Sophia.

Preporuka uredništva