1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemački klinci "puni love"

Prema posljednjem ispitivanju, mališani u Njemačkoj još nikad nisu dobivali toliko novca za džeparac. U prosjeku djeca od 6 do 13 godina dobivaju 27,18 eura mjesečno - gotovo deset posto više nego prošle godine.

Analiza potrošnje djece koju redovito provodi izdavačka kuća Egmont Ehapa izazvala je burnu polemiku u Njemačkoj. Toliko povećanje mjesečnog džeparca za mališane se jedva može objasniti bilo kakvom inflacijom, a ovdje govorimo samo o džeparcu. Ako se tome pribroje i pokloni koje mališani dobivaju, stručnjaci su došli do zaključka kako su "klinci i klinceze" i prije nego što navrše četrnaesti rođendan, itekako ozbiljan gospodarski faktor u ovoj zemlji koji godišnje odlučuju o potrošnji oko 2,87 milijardi eura.

Mnogi pedagozi su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog takve platežne sposobnosti osnovnoškolaca, tim više što ovdje govorimo o prosjeku. Druga strana medalje je da u Njemačkoj čak 8,5 posto djece odrasta u siromaštvu što je i po studiji UNICEF-a ovu zemlju stavilo na žalosno 13. mjesto među 35 zemalja skupine OECD-a. U tim obiteljima u pravilu niti njihovim roditeljima ne ostane toliko novca u džepu na kraju mjeseca. Dakle kad ovdje govorimo o "prosjeku" džeparca, onda to znači da ima mnogo mališana koji imaju već zavidan mjesečni prihod.

Od slatkiša do "prave" odjeće

Kad se postavi pitanje, gdje mališani troše svoj džeparac, tu je mnogo toga po starom: naravno, nakon slatkiša i žvaka njih gotovo 90 posto barem dio džeparca će potrošiti i na tiskovine - češće na magazine i stripove nego na knjige. Sve ih je više koji imaju pristup i računalu - u međuvremenu je to četvoro od pet djece s navršenih šest godina, a tri četvrtine mališana koristi i internet.

Fotografija iz knjige Little Adults

Pedagozi strahuju da je visoki džeparac tek alibi roditeljima koji imaju sve manje vremena za svoju djecu

No kad je riječ o trošenju preko svjetske mreže, tu su još uvijek prave škrtice: prije svega ih zanimaju besplatne igre na internetu, ali i informacije koje su im potrebne za školu. Ali ni osnovnoškolci nisu škrtice kada je riječ o - taštini. Neko vrijeme su se roditelji koliko-toliko uspješno borili protiv trenda da i klinci žele samo određenu marku tenisica, ruksaka ili odjeće, ali u međuvremenu i razredi osnovoškolaca sve više nalikuju na modne revije.

Naravno, kao i kod odraslih, ta "sportska" oprema nema baš nikakve veze sa sportom. Doduše, među dječacima ima još onih koji rado "pikaju" loptu, ali je daleko više onih oji se zanimaju za virtualne aktivnosti i kompjuterske igrice u svim oblicima. Štoviše, računalo i internet su čak i među curicama konačno dospjeli na listu deset najpopularnijih načina provođenja slobodnog vremena. Doduše kod klinceza je to još uvijek na 8. i 10. mjestu, daleko ispod izlazaka s prijateljicama, gledanja televizije, slušanja muzike, vožnje biciklom i čitanja knjiga.

Mladi upravo junački - štede!

U pubertetu se mnogo toga mijenja: prije svega dolaze troškovi za mobitel jer mnogi roditelji su tu kamenog srca i zastupaju načelo - "simsaj", ali i sam plaćaj. Ali prema statistikama koje je dao izraditi Deutsche Bank, mladi upravo junački štede kako bi ispunili neke svoje želje. Jer to je doba i kad se ni pred prijateljima više ne mogu  pokazati sa starim računalom svojih roditelja, a štedi se već i za vozačku dozvolu, auto ili putovanje.

Mališan se igra na računalu

Virtualna stvarnost je često važnija od 'prave'

Doduše, ovo istraživanje obuhvaća mlade od 14 do 25 godina starosti, dakle i studente i mlade koji su već počeli raditi. Utoliko su oni već pogođeni krizom pa su, za razliku od osnovnoškolaca, njihovi prihodi prošle godine nešto pali. No to je već onda razmjerno ozbiljan novac, a već u tom dobu se vidi i da će djevojke imati manje novca nego mladići. U prosjeku, kod mladića je to 2011. bilo 494 eura mjesečno - 37 eura manje nego u godini prije toga, a kod djevojaka 438 eura, što je 28 eura manje nego u 2010.

Mada u Njemačkoj mladi mnogo ranije napuštaju roditeljski dom - u usporedi s, na primjer, Hrvatskom ili drugim zemljama juga Europe, ipak uspijevaju svaki mjesec staviti na stranu čak oko 130 eura. Time sve priče o "rastrošnosti" mladih definitivno padaju u vodu, jer obzirom na prihode, to je čak dva i pol puta više nego što štedi prosječno (odraslo) domaćinstvo u ovoj zemlji.

Preporuka uredništva