1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Njemački jezik: «stylisch» i «smart»?

Kako strani jezici i novi mediji utječu na razvoj njemačkog? S tom su se temom pozabavili sudionici kongresa Njemačke akademije za jezik i pjesništvo...i upozorili na (negativan) utjecaj nastave stranih jezika u školama.

default

Razvoj njemačkog jezika pozorno se prati i u Indiji (Goethe-Institut u New Delhiju)

U njemačkoj se javnosti sve češće govori o osiromašenju jezika, o nesigurnosti i zbunjenosti Nijemaca koje prouzročuje loša kvaliteta njemačkog jezika koji se govori u televizijskim emisijama, loš engleski u svakodnevnoj uporabi ali i opomene samoprozvanih «čuvara jezika». Nema sumnje: općenito vlada totalna dezorijentacija i nered o tome u kakvom je stanju doista njemački jezik. Akademija za jezik i pjesništvo u taj je nered htjela unijeti malo reda, barem što se tiče podizanja svijesti o poštivanju pravila «korektnog» njemačkog jezika.

«Service point»: što je to?

Deutschland Wetter Orkan Kyrill Bahn Service Point Dresden

Service point Njemačke željeznice

Sudionici kongresa u Darmstadtu nisu ipak htjeli preuzeti ulogu «čistunaca» koji odbacuju sve što je strano, kako kaže predsjednik Akademije, Klaus Reichert: «Ne treba se plašiti dodira sa stranim jezicima. Moramo samo dobro paziti što naš vlastiti jezik obogaćuje, što naš jezik održava na životu, a što su stvari koje su jednostavno glupe i suvišne. Uzmimo primjer Njemačke željeznice koja koristi termine poput «service point» ili «meeting point». Umjesto da koristi takav «pidgin english», Željeznica bi radije trebala smanjiti broj kašnjenja vlakova. To je primjer za ono što ja nazivan «pidginizacija» dvaju jezika. To onda više nije ni njemački ni engleski.»

U Darmstadtu se diskutiralo o prednostima i nedostacima, odnosno o obogaćivanju i osiromašenju njemačkog jezika koje nastaje u dodiru s drugim jezicima. Povijesno gledajući njemački jezik se «iskristalizirao» tek u konfrontaciji s latinskim, francuskim i engleskim. Jezikoslovac Peter Eisenberg impresioniran je snagom kojom njemački jezik «integrira» strane riječi, a s tom se tvrdnjom slaže i njegov kolega Wolfgang Klein: «Mislim da je u posljednjih najmanje 150 godina njemački jedan od jezika koji su se najbolje razvijali u svijetu od svih tih šest, sedam tisuća jezika koji postoje...i on se razvija i dalje, njemački se svaki dan obogaćuje u puno pogleda. Naravno da postoje i neke stvari koje se može ocijeniti negativnima, ali to su stvari koje su apsolutno sporedne.»

«Human resources» ili «Personalabteilung»?

Handy Verbot in der Schule

Učenici u Freiburgu koriste Handy

Kao primjer te tvrdnje njemački stručnjak navodi izraze poput «Handy» kako se u Njemačkoj naziva mobitel ili «Wellness», riječi koje su izmišljene upravo u Njemačkoj. Ili izraze koji su izmišljeni iz lijenosti, kako to kaže danski germanist Per Öhrgoor: «Zašto se kadrovski odjel u nekom poduzeću mora odjednom zvati «human resources»? Za to u njemačkom postoji lijepa riječ «Personalabteilung». Human resources nikome uopće ne koristi kao novi izraz.»

Zbog tih i takvih «preuzimanja» stranih riječi, na koncu konca jezičnih sitnica, na kongresu u Darmstadtu se nije proglasila jezična uzbuna. Baš suprotno. Jezikoslovci se raduju svakom izrazu u jeziku mladih, naprimjer riječima poput «stylish» ili «smart» i oni se smiju zbog toga što se u pisanom njemačkom naprimjer «stylish» piše na njemački način «stylisch». Apeli poznatih književnika koji vape za «lijepim njemačkim» trenutno su mišljenje manjine.

Jedan jezik – jedan život, dva jezika...

Obzirom na realnost koja vlada u njemačkim školama to ni ne čudi: Christel Kottmann-Mentz, direktorica berlinske njemačko-turske Europske škole kaže kako većina njezinih učenika potječe iz Turske i kako školski uspjeh ili neuspjeh ovise o jezičnim sposobnostima učenika. Jezik i identitet često često ovise jedno o drugome: oni se istovremeno razvijaju ili u pozitivnom ili u negativnom smjeru, kaže direktorica. Učenici u Europskoj školi pohađaju nastavu i na turskom i na njemačkom pod motom «Jedan jezik jedan život, dva jezika, dva života»...a poznavanje dva jezika uvijek je bolje od samo jednog.

Upravo ta jednostavna životna istina je i rezime, odnosno poruka kongresa Njemačke akademije za jezik i pjesništvo: utjecaj svakog stranog jezika na njemački je dobar...ali samo dok ga obogaćuje.

Preporuka uredništva

WWW-linkovi