1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemački izvoz preko bilijun eura

2011. je za njemačku industriju godina rekorda. To se vidi i kad se zbroje uspjesi u vanjskoj trgovini. U inozemstvo je prodano robe u vrijednosti većoj od bilijun eura. Kako dalje?

Brod s kontejnerima

Izvozni rekord

Radi se o rekordnoj brojci simbolične vrijednosti. Po prvi je put u povijesti njemački izvoz prešao magičnu granicu od bilijun eura. 1.075 milijardi eura - ovako vrijedni ukupni poslovi nisu bili sklopljeni čak ni 2008., u godini velikog rasta.

Anton Börner, predsjednik Njemačkog saveza veletrgovine i vanjske trgovine (BGA)

Anton Börner, predsjednik Njemačkog saveza veletrgovine i vanjske trgovine (BGA)

Istovremeno je ove godine Njemačka uvezla robe u vrijednosti od 919 milijardi eura. To je više nego proteklih godina, ali u konačnici Njemačka ima suficit od 156 milijardi eura.

U inozemstvu ovakav uspjeh nailazi na kritike. Njemačku se optužuje da njezino gospodarstvo raste na račun njezinih europskih susjeda. Predsjednik Saveznog udruženja za vanjsku i veletrgovinu (BGA) Anton Börner ovakva predbacivanja ocjenjuje apsurdnim: "Ovakvi suficiti nisu bili niti su sada cilj njemačke politike. Tržišno-gospodarski zakoni vrijede za sve zemlje i njih nije postavila Njemačka", tvrdi šef BGA.

Njemačka i dalje jaka u inozemstvu

Njemačka je gospodarski najjača zemlja Europe. Ni sljedeće godine, čini se, neće se puno promijeniti. Börner računa s istim plusom u konačnom obračunu. Unatoč slabljenju svjetskoga gospodarstva, izvoz bi 2012. trebao porasti na 1.134 milijarde eura. Uvoz bi istodobno bio povećan za sedam posto, na 983 milijarde eura.

I među srednjim poduzećima vlada umjereni optimizam, prije svega kad se radi o investicijama: "Prema našim procjenama, tržišta zemalja u razvoju gotovo da i nisu opterećena dužničkom krizom i ona dalje intenzivno investiraju u tehnologije budućnosti", kaže predsjednik BGA. Globalni megatrendovi ostali su netaknuti. Zemlje u razvoju su i dalje u utrci, uz koju paralelno ide i ogroman razvoj stanovništva.

Grafika: Izgledi za rast njemačkog izvoza

Izgledi za rast njemačkog izvoza: zeleno - jako dobro, crveno - jako loše

Sve to, smatra Börner, potiče masivne investicije, među kojima su one u tehnologije za razvoj učinkovitosti iskorištavanja energije i sirovina kao i u prometnu, građevinsku i telekomunikacijsku infrastrukturu. A ovakav se trend ne događa samo u zemljama BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina) već i u zemljama u razvoju drugog reda kao što su Indonezija i Bangladeš, Saudijska Arabija i Kuvajt, sirovinama bogatim zemljama zapadne Afrike kao i u Peruu i Ekvadoru u južnoj Americi.

Zemlje EU-a najvažniji trgovinski partner

Ipak, unatoč svemu zemlje EU-a jesu i ostat će za njemačka poduzeća najvažniji trgovinski partneri. Oko 60 posto njemačkog izvoza završava u tim zemljama. Stoga nije čudno što je europska dužnička kriza velika tema i u dvoranama za sastanke BGA-a. Ukoliko zapne s državnim financijama europskih zemalja, onda propadaju i njemački gospodarski planovi za sljedeću godinu. Stoga je apsolutno nužno pod kontrolu dovesti dužničku krizu. "Činjenica da mi od eura imamo ogromne koristi ne znači i da trebamo pristati na svaku političku trgovinu, samo da bi se spasila zajednička valuta", upozorava Anton Börner.

Po njegovu mišljenju, Njemačka ni u kojem slučaju ne smije popustiti pod sve većim pritiskom da se odgovornost za prevelika zaduženja nekih zemalja rasporedi na sve zemlje eurozone. Konsolidacija proračuna mora biti glavna zadaća. "Posebno kad se radi o Italiji, kažem jasno i glasno: Ostanite nepopustljivi gospođo Merkel! Sad je Italija na redu i neka pokaže što može."

Novčanice eura sa znakom postotka ispred Europske zastave

Financijska kriza, dužnička kriza ...

Neizbježno: velike reforme u Italiji

Talijanskoj vladi mora biti jasno da bez dubinskih reformi neće moći ojačati konkurentnost na tržištu. Što se tiče Grčke i Portugala, Börner tvrdi da samo oslobađanje dijela dugova ne bi spasilo ove zemlje niti bi im pomoglo da ponovno postanu konkurentne. "Za slučaj da Grčka dobrovoljno napusti eurozonu i vrijednost njezine valute zbog toga padne za 40 do 50 posto, cijene bi u Grčkoj preko noći došle na razinu onih u Turskoj", kaže on. Time bi ova zemlja u mnogim gospodarskim sektorima ponovno postala konkurentna i bila sposobna za novi početak.

Središnja točka u borbi protiv dužničke krize u Europi je i dalje, prema Börnerovom mišljenju, partnerstvo Njemačke i Francuske. Ove dvije zemlje moraju u svakom slučaju djelovati i razmišljati zajednički. Inače bi se Njemačka za petnaestak godina našla izolirana što bi ju koštalo jako puno, gospodarski i politički.

Autor: Sabine Kinkartz/ Snježana Kobešćak

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva