1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemački akademski ured za inozemstvo stipendira strane studente

Broj stranih studenata na njemačkim sveučilištima sve je veći zahvaljujući DAAD stipendijama.

Njemačka sveučilišta otvaraju svoja vrata inozemnim studentima

Njemačka sveučilišta otvaraju svoja vrata inozemnim studentima

Ovog je tjedna na većini njemačkih sveušilišta počeo zimski semestar. Među studentima prve godine nalazi se i oko 40 maturanata škola izvan Njemačke kojima je Njemački akademski ured za inozemstvo (DAAD) dodijelio stipendije.Za Andreja Avrama prije dva tjedna je počeo novi period života -ovaj se smeteni i zbunjeni 19-godišnjak preselio iz Bukurešta u Berlin kako bi studirao politiku. Ova dva tjedna, kaže on, bila su prilično teška, no u snalaženju i borbi sa stresom pomaže mu humor: „Osjećam se pomalo dezorijentirano, moram se još priviknuti da ne živim više s roditeljima, da sve moram sam uključujući kupovinu, kuhanje i glačanje. Puno je teže no što sam očekivao ali nadam se da ću se naviknuti - na primjer izglačati si majicu.“ Iako Rumunj od glave do pete, Andrej Avram besprijekorno govori njemački. Pohađao je školu na njemačkom jeziku u Goethe institutu u Bukureštu, tako da sad posjeduje svjedodžbu koja je priznata i u Rumunjskoj i u Njemačkoj. U školi su mu predložili da se prijavi za DAAD program koji dodjeljuje stipendije istaknutim maturantima njemačkih škola u inozemstvu.Naravno mogao je studirati politiku i u Rumunjskoj, ali kaže: „Tamo još uvijek predaju profesori, koji su u prošlosti prošli partijsku školu i bili članovi komunističke partije. Tako da čovjek ne može očekivati da će ga ti ljudi naučiti principima demokracije. Profesori bi trebali biti uzor studentima i djelovati na njih poticajno, a tamošnji profesori to ni u kome slučaju nisu.“

Studenti iz cijelog svijeta

Andrej Avram je jedan od oko 40 DAAD stipendista, koji su u inozemstvu stekli svjedodžbu prema Njemačkim standardima. Osim istočnih europljana, mnogi dolaze iz Južne Amerike i Turske, a kvalificiralo se i nekoliko sudenata i studentica iz Egipta. Jedna od njih je i Nevine Dimitri, 18-godišnjakinja koja je odlučila studirati elektrotehniku. Mjesto studiranja je, kao i svi ostali stipendisti, mogla sama izabrati: „Prvo sam provjerila kakvu reputaciju uživaju pojedina sveučilišta i koja imaju najbolje programe elektrotehnike, a onda sam čula da se mnogo Egipćana nalazi u Darmstadtu. Mislila sam, na početku, u prvom semestru je sve puno lakše kad imaš svoje sunarodnjake oko sebe.“Nevine Dimitri, Andrej Avram i ostali stipendisti dobivaju 615 eura mjesečno u periodu od pet godina. DAAD plaća put u Njemačku te razliku u slučaju ako je stanarina viša od 200 eura. Organiziran je i vikend upoznavanja u kojem se pomaže studentima obaviti birokratske formalnosti.

Jezik jedini problem

DAAD program je relativno nov. Tek od 2001. se podupiru učenici njemačkih škola u inozemstvu, a to je i jedina DAAD stipendija koja se dodjeljuje studentima prve godine. Ulrich Lins, koji se brine o programu, oduševljen je sudionicima: u inozemstvu nisu samo dobro naučili jezik već su i stekli znanje o Njemačkoj. Lins je stoga veoma zadovoljan jer se u zadnje vrijeme sve više ljudi odlučuje na studij u Njemačkoj o čemu govori: „U nekim državama centralne i istočne Europe ekonomski uvjeti promijenili su se na bolje pa sada roditelji sami mogu financirati studij. Prema tome, iznimno je važno promovirati naše škole u inozemstvu jer one služe kao odskočna daska za studij u Njemačkoj. Strancima olakšavaju pristup sveučilištima u Njemačkoj, a jedina prepreka im ostaje savladavanje jezika.“Jezik zna biti prepreka kod mnogih stranih maturanata, pa čak i kod onih odgojenih u obiteljima u kojima se govori njemački. Kao na primjer kod Philipa Schulera Hillmera iz Čilea. Ovaj je 19-godišnjak odlučio u Munchenu studirati nešto tipično njemačko - pivarstvo. Nakon studija planira se vratiti u Čile i animirati tamošnju skromnu pivarsku industriju. „To je cilj, u svakom slučaju. Vjerojatno isprva neće biti lagano, no moguće je početi u nekoj maloj pivari, pa s vremenom možda čak i posjedovati svoju. To bi bilo najbolje.“