1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačke tvrtke u Rusiji - vjetar u lice ili u leđa?

Samo par dana nakon summita G8 u Sjevernoj Irskoj, Angela Merkel se ponovo sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. No, već uoči njezinog dolaska u Sankt Petersburg, dogodio se incident.

Riječi kritike se ne očekuju. Trgovina između Njemačke i Rusije već godinama cvjeta. 2012. je trgovinski volumen iznosio 80 millijardi eura, što predstavlja rekordnu brojku. Pa ipak, stručnjaci upozoravaju da bi se raspoloženje moglo pokvariti. Ima nagovještaja da bi, nakon najnovijih političkih razmirica između Berlina i Moskve i ekonomski odnosi mogli biti narušeni.

Incident uoči Merkeličinog dolaska

A da oni trenutno doista nisu u savršenom redu pokazuje i incident koji se dogodio već uoči Merkeličinog dolaska u Rusiju. Naime, u petak uvečer su njemačka kancelarka i ruski predsjednik Vladimir Putin trebali zajednički otvoriti najnoviju izložbu u poznatom Eremitageu "Brončano doba - Europa bez granica". Između ostalog ovdje su izloženi i spektakularni primjerci iz Eberswaldea (riječ je o predmetima od zlata) a koje su ruski vojnici nakon Drugog Svjetskog rata odnijeli iz Njemačke u Rusiju. Usprkos dogovorenom terminu, njemačka delegacija je bez bližih objašnjenja otkazala ovaj termin te navela kako će se kancelarka ranije no što je bilo planirano iz Rusije vratiti u Berlin. Iz istih delegacijskih krugova se neslužbeno saznaje kako je došlo do razmirica po pitanju toga tko će na otvorenju pozdraviti nazočne - Merkel ili Putin? Njemačka se naime već mnogo puta pozivala na određena međunarodna prava kako bi umjetnička djela koja su Rusi odnijeli iz zemlje, ponovno bila vraćena. Rusi su za sada uvijek naglašavali kako to ne namjeravaju učiniti budući da su ovi radovi "plaćeni krvlju ruskih vojnika".

Andreas Steininger,

Andreas Steininger

Ova atmosfera i klima koja vlada između Rusije i Njemačke osjeća se dakako i na polju gospodarskih odnosa. Naime, njemački koncerni i firme, koje su u Rusiji donedavno gotovo nosili na rukama, osjećaju da vjetar puše u drugom pravcu. To je izvjestio Andreas Steininger, član uprave Instituta za Istok u Wismaru, na jednoj konferenciji u Berlinu. Detalje nije naveo. Ovaj Institut priprema pravne savjetnike za pomoć njemačkim investitorima u Rusiji. Steininger vjeruje da je promjena raspoloženja prema njemačkim poduzetnicima u Rusiji možda rezultat zahlađenja političkih odnosa između Berlina i Moskve.

Spor zbog njemačke politike prema Rusiji

Od Putinovog ponovnog dolaska na položaj ruskog predsjednika u svibnju 2012. iz Berlina su stalno dolazile kritike razvoja događaja u Rusiji. One su kulminirale u rezoluciji Bundestaga u jesen, koja se odnosila na njemačko-ruske konzultacije. Poslanici njemačkog parlamenta izrazili su zabrinutost novim zakonima u Rusiji, kojim se, po njihovom mišljenju, vrši veliki pritisak na civilno društvo. Rusija je ljutito reagirala na činjenicu da si je Njemačka uzela za pravo uputiti kritike na račun Moskve i ujedno odbacila iste. Politički magazin "Der Spiegel“ je odnose Berlina i Moskve ocijenio najgorim od vremena hladnog rata.

Alexander Rahr,

Alexander Rahr

U Njemačkoj je sporno pitanje da li njemački političari trebaju otvoreno kritizirati Rusiju. Demokršćanska unija, CDU, kojom predsjedava kancelarka Merkel, smatra da Njemačka kao partner ima pravo kritizirati Rusiju. Socijaldemokratska stranka, SPD, nasuprot tome se zalaže za tihu diplomaciju i novi politički kurs prema istoku, odnosno Rusiji. To se zasniva na nekadašnjoj promjeni politike koju je SPD uveo prema SSSR-u i zemljama istočnog bloka. "Zapravo je riječ o sukobu dobro organiziranog i utjecajnog civilnog društva u Njemačkoj i državno-orijentirane ruske elite", rekao je Alexander Rahr, direktor istraživačkog odjela Njemačko-ruskog foruma.

Putin sve nade ulaže u velike koncerne

Pa ipak, njemački investitori se još uvijek dobro osjećaju u Rusiji. Andreas Steininger odbacuje tvrdnje da oni nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu. Ekonomski sporovi se pred ruskim sudovima završavaju s itekako prihvatljivim ako ne i odličnim rezultatima, smatra ovaj stručnjak. Ruski predsjednik Putin, za razliku od prethodnika, podržava najviše velike kompanije i koncerne. Firme srednje veličine mu nisu toliko važne.

Preporuka uredništva