1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačke tajne službe i nacistička prošlost

Osnivanje tajne službe u Njemačkoj 1950. potaknule su zapadne sile. Njihov je utjecaj bio velik, ali istodobno proturječan. To je, prema jednoj studiji, vidljivo i kod angažiranja osoba s nacističkom prošlošću.

"Mi nemamo potrebu da nešto uljepšavamo ili zataškavamo", kaže Hans-Georg Maaßen, predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, odnosno njemačke tajne službe za tuzemstvo (BfV). Ta samouvjerena izjava odnosi se na istraživački projekt koji je pokrenuo njegov prethodnik Heinz Fromm. Riječ je o projektu koji se bavi nacističkom prošlošću ove institucije u razdoblju od 1950. do 1975. godine. Rezultati istraživanja bili su tema simpozija održanog ovoga tjedna u Berlinu.

Tvrdnje da je BfV ranijih godina bio „slijep na desno oko“ opovrgava povjesničar Michael Wala i karikira: "Možda je imao blagu mrenu." Samo jedan pogled na brojke u najmanju ruku će izazvati sumnju u demokratski duh Saveznog ureda za zaštitu državnog poretka. Oko 25 do 30 posto njegovih suradnika bili su članovi bivše nacionalsocijalističke stranke NSDAP ili drugih organizacija iz nacističkog razdoblja. To otprilike odgovara i udjelu u drugim tijelima ili parlamentima u ranim danima zapadnonjemačke države.

U Hladnom ratu je rastao strah od komunizma

Pri tome je "vrlo nizak" bio udio pripadnika zločinačkih organizacija poput Gestapoa ili SS-a. Takvih osoba više je bilo u njemačkoj tajnoj službi za inozemstvo BND ili Saveznom uredu za borbu protiv kriminala. Što bi ti rezultati mogli značiti za atmosferu i radnu kulturu savezne obavještajne službe, prema procjenama istraživača Constantina Gotschlersa i Michaela Walea, kreće se u sferi pretpostavki, interpretacija i slutnji. Oni sami zaključuju da nije bilo prepoznatljive nacističke opredijeljenosti. Izuzetak je bio 1955. godine osnovan Odjel IV, koji je bio nadležan za kontraobavještajne aktivnosti.

Hans-Georg Maaßen

Hans-Georg Maaßen

Ni vrijeme, kao ni obujam aktivnosti, nisu slučajni. Savezna Republika Njemačka je tijekom Hladnog rata na relaciji Istok-Zapad bila jedan od nosećih europskih stupova u tom sukobu. U skladu s tim, fokus tajne službe tada je bio na ljevičarskom političkom spektru. Tome je išlo u prilog i to što je sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća okončan okupacijski status Njemačke od strane zapadnih saveznika, čime je završena i kontrola zaposlenih u tajnoj službi. Za politički i moralno upitne osobe se ta promjena itekako isplatila. Brojni nacisti, među kojima je i njih 16 s prošlošću vezanom za Gestapo ili slične organizacije, zaposleni su kao službenici.

CIA je uvijek dobro informirana

Većina njih je godinama za tajnu službu radila u statusu "slobodnih suradnika", ali nerijetko i kao dužnosnici na visokim položajima. Saveznici su znali za to, ali su jednostavno zatvarali oči. U ratu protiv komunističkih neprijatelja na istoku su bili dobrodošli profesionalci iz tajnih službi, čak i ako su u vrijeme nacizma imali istaknutu ulogu. Odnos pun obzira prema starim nacistima u velikoj je suprotnosti s općenitim nepovjerenjem koje su zapadne sile tijekom prvih godina imale prema Saveznom uredu za zaštitu ustavnog poretka. Tako su povjesničari iz Bochuma tijekom trogodišnjih istraživanja naišli na neoborive dokaze o kontroli te institucije od strane američke tajne službe CIA.

Maaßen, koji je od 2012. godine na čelu BfV-a, vrlo je zadovoljan rezultatima do kojih je došla ova studija. Svaka povijest ima svoju "sivu, crnu i bijelu stranu", rekao je on. I s time se čovjek mora suočiti. Za njega je važan i dokaz da su povjesničari "potpuno neovisno" mogli pretraživati arhive službe na čijem je čelu. Taj materijal će i dalje biti dostupan drugim stručnjacima koji se budu bavili tom tematikom. Na jesen bi rezultati trebali biti objavljeni u knjizi. A studija će biti korištena i unutar same ustanove u svrhu izobrazbe i treninga.

Maaßen mora misliti i na NSU

U jednom trenutku mi je ovaj projekat ličio na déjà-vu, kaže Maaßen i to u kontekstu s nacional-socijalističkim podzemljem NSU. Riječ je o skupini koja je otkrivena 2011. I koja se tereti za deset ubojstava. Ona se radikalizirala praktički pred očima pokrajinskog ureda ove službe u Thüringenu. Taj pokrajinski ured je nakon raspada DDR-a nastao praktički "iz ničega", ističe Maaßen i dodaje da su zaposleni u toj službi zato uglavnom bili neiskusni. "Mi smo imali posla sa skupinom diletanata", opisuje Maaßen u zaključku nastanak tajne službe u istočnoj Njemačkoj.

Beate Zschäpe

Pripadnica NSU-a Beate Zschäpe, optužena za ubojstva s nacističkim motivom

Isto tako je bila loša i reputacija samog Saveznog ureda početkom 50-ih godina prošlog stoljeća. Čini se da uspjeh u operativnom području odgovornima potvrđuje da su u pravu, bez obzira na sve moralne nedoumice. Kada je 1989. propala istočnonjemačka diktatura, većina suradnika tajne policije DDR-a (Stasi) našla se pred neizvjesnom budućnošću. Koliko njih je završilo u BND-u znaju samo upućeni. No vjerojatno ih je vrlo malo – na to barem upućuje dugogodišnje sustavno ispitivanje o povezanosti zaposlenika javnih službi sa Stasijem.

Preporuka uredništva