1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemačke banke na teretu poreznih obveznika

Globalne financijske krize nisu zaobišle ni njemačke banke. No, u Njemačkoj je situacija specifična jer tu postoje banke u javno-pravnom vlasništvu. To konkretno znači da njihove gubitke snose porezni obveznici.

default

Frankfurt: njemačko bankarsko središte

S vremenom su u njemačkom bankarstvu nastale tri različite vrste novčarskih ustanova. Tu su kao prvo privatne banke koje opslužuju sve stranke, bave se svim poslovima i djeluju u svim regijama. U pet najvećih ubrajaju se Deutsche Bank, Commerzbank, HypoVereinsbank, Postbank i Dresdner Bank, a one su utemeljene kao dionička društva.


Osim njih djeluju i takozvane kreditne zadruge, odnosno banke osnovane prvenstveno na području poljoprivrede i obrta. Njihova je filozofija bila pomoć bogatih siromašnima: bogati ulažu svoj novac u tu zadrugu, a on se dalje posuđuje siromašnima uz prihvatljive kamate. Tako su nastale i Volksbank i Reiffeisenbank, koje danas sa svojih 1.250 filijala imaju najrazgranatiju mrežu u Njemačkoj.


Državno vlasništvo od skoro 40 posto


Deutschland USA Banken Immobilienkrise Börse in Frankfurt

Porezni obveznici snose rizike

1778. godine u Hamburgu je osnovana prva štedionica, Sparkasse, sa zadaćom da kreditira srednje poduzetnike i građane, a njezin prvenstveni cilj nije bio stjecanje profita. Vlasnici tih štedionica su država i savezne zemlje. Takva vlasnička struktura odražava se i na udio državnog vlasništva u cijelom njemačkom bankarstvu. Ono naime iznosi skoro 40 posto.


Taj sustav ima i prednosti i nedostatke. Pozitivno je to što postoje istovremeno dvije velike skupine banaka, javno-pravne štedionice i zadružni kreditni instituti koji daju kredite srednjim poduzetnicima. No, s vremenom su se banke u vlasništvu saveznih zemalja našle na udaru kritike. Preko njih se obavljaju svi financijski poslovi saveznih zemalja, a priča se da prvenstveno služe za zbrinjavanje odsluženih političara. Financijski stručnjak iz Instituta njemačkoga gospodarstva Manfred Jäger smatra da ti prigovori nisu bez temelja, a da je tih banaka ionako previše. On također smatra da se u njihovim upravnim i nadzornim odborima ne bi trebali nalaziti političari koji uglavnom nisu financijski stručnjaci.


Katastrofalna lančana reakcija


Deutschland Berlin Bankenkrise 1931

Građani pred bankom u Berlinu za vrijeme financijske krize 1931. godine

U zadnjoj krizi s velikim su se problemima borile upravo te banke, pa su tako BayernLB, WestLB, SachsenLB i druge morale otpisati milijarde i milijarde dugova, koje onda snose vlasnici banaka, odnosno država i savezne zemlje - to jest porezni obveznici. To pak bankare dovodi u napast da ulaze u nekontrolirane rizike, budući da njihove financijske posljedice snosi netko drugi. Kritičari prigovaraju da se na taj način kod banaka u javnom vlasništvu potiče neodgovornost u poslovanju.


S druge strane, Manfred Jäger upozorava što se sve može dogoditi ukoliko se takvim bankama ne pomogne u kriznoj situaciji. Tako je 30-ih godina prošlog stoljeća njemačka država ostavila banke bez pomoći, što je dovelo do kolapsa u bankarstvu, pa time i do potpunog kaosa u opskrbi novcem i kreditima. Drugim riječima: banke se moraju posebno brižljivo kontrolirati i nadzirati, no ako unatoč tome zapadnu u poteškoće treba ih zaštititi. One ne smiju propasti, jer bi to moglo izazvati katastrofalnu lančanu reakciju. A tada bi šteta bila sigurno višestruko veća od svote koju njemački porezni obveznici izdvajaju za svoje banke.

Preporuka uredništva