1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Njemačke škole uskoro bez socijalnih radnika?

Usprkos velikim potrebama za socijalnim radnicima na njemačkim školama, njima ipak prijete otkazi. Mnogi su već uručeni, a drugi su na čekanju. Razlog je kao i uvijek, pitanje financiranja i troškova.

Kada dođe na školsko igralište jedne osnovne škole u Wuppertalu, socijalnu radnicu Christiane Leithaus (na naslovnoj fotografiji članka) odmah opkole djeca. Neka joj samo žele ispričati kako su i što su zadnje doživjela, drugi pak traže savjet. „Gospođi Leithaus mogu povjeriti sve, čak i moje tajne. Ona uvijek ima dobre savjete, bez obzira imam li problem u školi ili kod kuće“, kaže 10-godišnja Dunya. Njezina prijateljica, 11-godišnja Jenna priča slično. „To bi bilo jako loše kada nje više ne bi ovdje bilo. Učitelji nas ne slušaju tako pomno, i ne upliću se u naše svađe. Oni samo kažu – to izgladite među sobom“, kaže ova djevojčica.

No, usprkos potrebi njezinog boravka i rada na školi, 55-godišnjoj socijalnoj radnici ipak prijeti otkaz. Na ovoj školi radi već dvije godine, a potrebe s vremeno nisu postale manje. Naprotiv, škola se nalazi u četvrti u kojoj većinski žive socijalno slabiji. Na školi od sveukupn 316 učenika, njih tri četvrtine su djeca s migrantskom pozadinom. Mnogi roditelji ove djece su podnositelji zahtijeva za azil, nezaposleni ili pak slabo zarađuju. Čak oko 30 posto obitelji, kako navodi Leithaus, žive isključivo od pomoći države. „Upravo njima moram najviše pomagati – primjerice ako žele podnijeti neki zahtijev za dodatnu pomoć za djecu, za školski materijal, za obroke, za razne izlete…“, objašnjava socijalna radnica.

Djevojčica traži po smeću...

Pomoć je posebno potrebna siromašnoj djeci

Socijalnim radnicima prijete otkazi

Naime, upravo na ovu vrstu pomoći od strane socijalnih radnika, ove obitelji imaju od 2011. godine pravo i to u sklopu posebnog projekta „Obrazovanje i sudjelovanje u svemu“. Do sada je u ovaj projekt diljem zemlje uloženo oko 400 milijuna eura godišnje. Od ovog novca zaposleni su i plaćeni socijalni radnici; njih sveukupno oko 3.000. Međutim, koncem ove godine, financiranje od strane Saveza trebalo bi biti završeno. Obzirom da potrebe još uvijek postoje, postavlja se pitanje tko će ubuduće ove socijalne radnike plaćati. „U Wuppertalu je primjerice grad pristao preuzeti plaćanje naših plaća ali samo do kraja ožujka“, kaže Christiane Leithaus.

„Projektitis“ mora prestati!

Kako će se stvar odvijati dalje, za sada je teško reći. Socijalni radnici, roditelji, komunalni političari trenutno vrše jak pritisak na pokrajinsku vladu da preuzme dugoročno i trajno financiranje ovog projekta. A slično je i u drugim dijelovima Njemačke. „Još uvijek se nadamo da će nova vlada učiniti nešto i produžiti financiranje ovog projekta. No, u koalicijskom ugovoru o tome nema niti riječi. A rezultat je već sada vidljiv – mnogi socijalni radnici su već dobili otkaze. Zapravo računamo s time da će najmanje jedna trećina njih morati otići“, kaže Bernhard Eibeck, predsjedavajući Sindikata za odgoj i znanost.

Babette Teichmann i Christiane Leithaus

Babette Teichmann i Christiane Leithaus

Problem manjka sredstava za plaćanje socijalnih radnika na školama međutim nije nov problem. Kako procjenjuju stručnjaci, u Njemačkoj sveukupno na 34.500 škola radi svega 10.000 socijalnih radnika. Njihova radna mjesta plaća ponegdje Savez, negdje sama komuna ili grad, a ponekad uskoči i EU. Ovisno o tome tko ih plaća, o tome ovisi i visina dohotka kao i dužina radnog ugovora. „Ovaj „projektitis“ u Njemačkoj mora konačno prestati. Nama je krajnje potreban strukturalni i osigurani prostor u kojem možemo trajno zaposliti socijalne radnike i to na svakoj školi. Osim toga, nedostaju i jasni koncepti njihovog rada. Oni su doduše zaposleni kako bi se brinuli oko učenika s problemima ali kako točno – to nigdje ne piše, oni su prepušteni sami sebi…“, navodi Norbert Grewe, profesor pedagoške psihologije na sveučilištu u Hildesheimu.

Socijalni radnici posebno potrebni djeci migranata

U Finskoj, Velikoj Britaniji i Nozozemskoj se primjerice socijalni radnici mogu naći na svakoj školi. Oni, kako navodi Grewe, surađuju s psiholozima i učiteljima i dio su nastavničkog vijeća. Njihova radna mjesta su financirana od strana komuna i nema nikakvi problema. „Upravo to želim i za Njemačku. U svakom razredu imamo barem 20 posto učenika kojima je potreban socijalni radnik – ili zato što nisu dovoljno socijalno ili jezično kompetentni ili zato što su legastenici ili pate os ADHS-a“, kaže ovaj profesor.

Posebnu pažnju zahtijevaju i djeca migranata. Oni još uvijek sačinjavaju najveći dio grupe u kojoj su djeca bez završenog obrazovanja. Osim toga, djece s migrantskom pozadinom ima sve više. U međuvremenu je gotovo svako treće dijete mlađe od pet godinam rođeno u obitelji čiji su korijeni izvan Njemačke. „Upravo iz toga razloga baš na osnovnim školama bi trebalo biti dovoljno socijalnih radnika“, naglašava Grewe.

Djeca iz škole u Wuppertalu

Djeca iz škole u Wuppertalu

Socijalni radnici kao prenositelji mira

Grad na zapadu Njemačke, Wuppertal, prepoznao je potrebu za socijalni radnicima i trudi se naći načina za njihovo daljnje zaposlenje. „Oni su nama doista potrebni. Imamo djece koja kod kuće doživaljavaju nasilje i njega tada u školi prenose dalje, na drugu djecu. Česti je slučaj i neprijateljstva između obitelji različitog podrijetla. Djeca tada i te sukobe prenose u školi na druge“, kaže direktorica spomenute osnovne škole Babette Teichmann i dodaje kako socijalni radnici djeluju i protiv tih sukoba. „Oni su zapravo i borci za mir“, kaže ona s osmijehom.

Preporuka uredništva