1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Njemačka znanost za američku vojsku

Zapravo su tek njemački mediji otkrili kako čitav niz posve nevinih istraživanja na ovdašnjim sveučilištima - financira američka vojska. I političare čudi kako se to znanje može koristiti i za rat.

Malen je, žut kao limun - i pravi je genij navigacije. Pustinjski skakavac ima izuzetno čulo kojim nepogrešivo razaznaje pravi smjer. Bila mrkla noć ili žarko sunce, skakavac točno zna kamo treba ići i to tisućama kilometara. Put mu kazuju, kako se smatra, zvijezde ili uzorak svjetla mjeseca. Bi li tako nešto mogao napraviti i čovjek za navigaciju u zračnom prometu? Time su se pozabavili znanstvenici Philippsovog sveučilišta u Marburgu (naslovna fotografija).

Upravo taj istraživački projekt je upao u oko novinaru njemačke javne televizije NDR Beneditku Strunzu i ekipi lista Süddeutsche Zeitung. Jer istraživanje tih skakavaca financijski podupire i američko Ratno zrakoplovstvo sa 70 tisuća dolara i to je tek jedan od mnogih znanstvenih projekata koje financira i američko ministarstvo obrane. S druge strane, kad su nazvali u Marburg, uprava Sveučilišta je tvrdila kako ne zna ništa o tome: "Sveučilište nam je objasnilo kako se tek radi o istraživanju načela znanosti."

Ali ako se bolje pogledaju i metode tamošnjih znanstvenika, postaje očito kako su i oni istraživali, može li se to posebno čulo vida skakavca primijeniti i na bespilotne letjelice i navođenje projektila. "To je posve jasno istraživanje u vojne svrhe", tvrdi novinar Strunz. U najgorem slučaju ta tehnologija može pomoći da se još preciznije likvidiraju ljudi pomoću bespilotnih letjelica.

Od eksploziva pa do lingvistike

Osim tog projekta u Marburgu su njemački novinari otkrili kako su 22 njemačka sveučilišta i instituta u proteklim godinama dobivali novac iz Pentagona. Ukupno je riječ o oko deset milijuna dolara i to za istraživanje temeljnih znanstvenih načela koja su tek jedan korak udaljena od stvaranja još boljeg i ubojitijeg oružja.

Bespilotna letjelica

U nekim slučajevima, kao kod skakavca koji se ne može izgubiti, je posve očito, zašto bi to zanimalo vojsku - i pitanje je, zašto to i sveučilišta ne žele shvatiti.

U nekim slučajevima nema nikakve dvojbe o smislu istraživačkog projekta: Sveučilište Ludwiga Maxililiana iz Münchena je pokušalo poboljšati učinak eksploziva za američku vojsku i 2012. je za to dobilo 470 tisuća dolara. Fraunhoferov institut je za istog poslodavca istraživao pancirno staklo i formate bojevih glava, a smrtnici mogu samo nagađati zašto je američko ministarstvo obrane pomoglo sa 120 tisuća dolara sveučilištu u Saarlandu da razvije matematički model formiranja nekog jezika.

Zapravo, među znanstvenim institucijama koje su primile novac iz Amerike ima ih i koje su se obvezale na "civilnu klauzulu", odnosno kako neće istraživati ništa što ima veze s oružjem i vojnom opremom. Ta sveučilišta, poput onog u Bremenu koje je primilo potporu za istraživanje umjetnih satelita, tvrde kako nisu prekršila obvezu koju su preuzela jer nije niti njihova krivica da se takve temeljne spoznaje mogu koristiti i civilno i vojno.

Apel na odgovornost znanstvenika

Predsjednik konferencije rektora njemačkih sveučilišta Horst Hippler ne vidi, zašto bi se uopće odbijala takva pomoć koja stiže iz proračuna američke vojske: "Načelno uzevši, nema nikakvog razloga isključiti ministarstvo obrane jedne bliske saveznice Njemačke iz popisa institucija koje financiraju neki projekt."

Horst Hippler

Hippler: 'Istražujemo za bliskog saveznika - i u čemu je problem?'

Ipak, fizičar Jürgen Altmann s Tehničkog sveučilišta u Dortmundu smatra kako i u tom slučaju mora biti stara dvojba znanstvenika, može li ono što istražuje biti iskorišteno i protiv drugih ljudi. "Problematično je čim se znanost počne baviti pripremom rata. Ali osobito je problematično kad se istražuje za američku vojsku. Konačno, SAD vodi napadačke ratove i to bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda." Zato i on apelira na kolege da imaju pred očima moguće posljedice svog istraživanja.

Njemački novinari su morali osjetiti kako sveučilišta nisu baš osobito sklona naveliko pričati o takvim projektima. Zapravo su lavovski dio podataka pronašli tek u jednoj američkoj datoteci. Njihovo otkriće nije samo iznenadio javnost, nego i političare - osobito oporbe. Političarka stranke Ljevice Gohlke smatra "nevjerojatnim da sve to do sad nije bilo poznato", a i političar Zelenih Kai Gehring zahtijeva od sveučilišta da javno progovore o takvim financijskim potporama i projektima.

S druge strane, zapravo i njemačka vlada financira vojna istraživanja po njemačkim sveučilištima. Njemačko ministarstvo obrane je objavilo kako je u tu svrhu u protekle tri godine odlazilo po oko deset milijuna eura godišnje i to u istraživanja koja sežu od oružja pa do sociologije. No, ne želi otkriti bilo kakve detalje i takve informacije se "ne mogu objaviti iz razloga vojne i civilne sigurnosti", čulo se iz njemačkog ministarstva obrane.

Preporuka uredništva