1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemačka traži elitnije mjesto u UN-u

Njemačka je u Ujedinjene narode primljena tek 18. rujna 1973. godine – gotovo 28 godina nakon osnivanja Svjetske organizacije. Tada su se ispred UN-ovog sjedišta vijorile zastave dviju njemačkih država. Danas ujedinjena Njemačka smatra da joj je mjesto među stalnim članicama Vijeća sigurnosti.

Pripadnici Bundeswehra u sastavu plavih kaciga

Pripadnici Bundeswehra u sastavu plavih kaciga

Najprije kvalifikacija, koja je bila aktualna neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kako je Njemačka za Ujedinjene narode neprijateljska država, a zatim i podjela zemlje na dvije države bili su glavni razlozi zašto su Savezna Republika Njemačka i DDR tako kasno primljene u UN. Vrata su im otvorena tek s istočnom politikom saveznoga kancelara Willyja Brandta koja je dovela do sporazuma da svaka od država na međunarodnom planu može govoriti sama za sebe. No, ni to nije bilo bez određene zadrške. Zašto? – Opisao je to u svom prvom govoru u UN-ovoj općoj skupštini tadašnji ministar vanjskih poslova vlade u Bonnu Walter Scheel: «Strahovali smo da bi takav korak mogao pobuditi dojam da nam je postalo svejedno, kao da smo odustali od nade da će se zemlja ujediniti. Brine nas da će zidovi među ljudima u Njemačkoj članstvom oba njezina dijela postati još viši.»

Unutar Svjetske organizacije dvije su njemačke države međusobno bile na distanci, ali svoje razlike u gledištima u New Yorku nisu iznosile. Zapadna se Njemačka poglavito zalagala za unapređenje ljudskih prava, suzbijanje siromaštva i osiguranje mira u svijetu. Za njezinu vanjsku politiku Ujedinjeni narodi su, jednako kao i NATO te Europska zajednica, bili značajan oslonac i forum za suradnju sa zapadnim saveznicima. Nakon ujedinjenja 1990. godine članstvo DDR-a u UN-u je ugašeno, a ujedinjena Njemačka uglavnom je nastavila politiku vlade u Bonnu, s tim da je ona dopunjena još jednom komponentom: budući da je Njemačka bila spremna na međunarodnom planu preuzeti više odgovornosti, tražila je da ima i veća prava pri odlučivanju. Njemačka ne samo da je treći po veličini platiša, nego od 1993. i prve misije u Somaliji redovito šalje svoje vojnike u mirovne misije plavih kaciga.

Njemačka svjesna svoje međunarodne odgovornosti

U rujnu 2003. savezni je kancelar Gerhard Schröder na zasjedanju opće skupštine u New Yorku izjavio: «Svjesni naše vlastite povijesti svjesni smo i naše odgovornosti za kooperativnu mirovnu politiku. Činimo to ekonomskim, političkim i humanitarnim sredstvima. No, zajedno s našim partnerima u NATO-u i Europskoj uniji preuzimamo i vojnu odgovornost tamo gdje je to neizbježno za osiguranje mira i zaštitu ljudi. Više od devet tisuća pripadnika njemačke vojske i njemačke policije danas je angažirano u međunarodnim mirovnim misijama.»

Paralelno s tim Njemačka je odlučila iskoristiti priliku da u sklopu temeljite reforme Svjetske organizacije zatraži stalno mjesto u UN-ovom Vijeću sigurnosti na koje, kako smatra, ima pravo. «Sastav Vijeća sigurnosti četrdeset je godina bio nepromijenjen», ustvrdio je savezni ministar vanjskih poslova Joschka Fischer: «Vjerujem da je krajnje vrijeme da se prilagodi novim prilikama u svijetu. Pri tom nisu potrebna, niti su od pomoći neka polu- ili prijelazna rješenja. Poput Brazila, Indije i Japana i Njemačka je spremna preuzeti odgovornost povezanu sa stalnim mjestom u Vijeću sigurnosti. Nama je, uostalom, osobito važno da među novim stalnim članicama bude zastupljen i afrički kontinent.»

  • Datum 22.06.2005
  • Autor Nina Werkhäuser
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZGZ
  • Datum 22.06.2005
  • Autor Nina Werkhäuser
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZGZ