1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemačka se brani od zloupotrebe socijalnog sustava

Njemačka vlada prihvatila je zakone koji bi se trebalo spriječiti useljavanje u zemlju isključivo s ciljem iskorištavanja socijalnih povlastica.

Nakon što je bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) potaknula javnu raspravu o navodnom masovnom useljavanju u Njemačku s isključivom svrhom iskorištavanja socijalnih povlastica, koalicijska demokršćansko-socijaldemokratska vlada Angele Merkel sada je posegnula i za konkretnim instrumentima. I to uvođenjem brojnih ograničenja kojima bi se građanima novih članica Europske unije spriječila zloupotreba socijalnih povlastica. To se prije svega odnosi na građane Rumunjske i Bugarske za koje je početkom godine prestalo važiti sedmogodišnje prijelazno razdoblje te koji sada imaju puni pristup njemačkom tržištu rada.

Kazne za socijalne makinacije

Useljenici iz Rumunjske i Bugarske u Dusiburgu

Useljenici iz Rumunjske i Bugarske u Dusiburgu

No neki građani ove dvije balkanske zemlje su to shvatili kao otvoreni poziv na iskorištavanje socijalnih povlastica i pomoći u Njemačkoj tako da se već gotovo godinu dana vodi intenzivna javna rasprava o problemu tzv. sirotinjskog useljavanja. I percepcija javnosti je, unatoč statistikama koje govore da se kod velike većina useljenika iz Bugarske i Rumunjske radi o kvalificiranoj radnoj snazi koja ne opterećuje njemački socijalni sustav, uglavnom negativna naspram useljenika iz ovih zemalja.

No mnogi njemački gradovi i općine se nalaze na rubu bankrota tako da im je svako novo opterećenje u vidu naseljavanja obitelji s mnogo djece (i dječjih doplataka) trn u oku. Zato već odavno od središnje vlasti u Berlinu traže pomoć u borbi protiv ovog problema. Njemačka savezna vlada danas je odobrila nacrt zakona kojima se prije svega financijski žele rasteretiti pogođeni dijelovi Njemačke, pri čemu se u medijima dosad uglavnom spominju gradovi u Rurskoj oblasti poput Duisburga, Oberhausena ili Dortmunda.

Doplatak kao i u zemlji porijekla

No osim financijske pomoći planirani su i zakoni koji će oštrije sankcionirati one koji pokušavaju zloupotrebljavati njemački socijalni sustav. Ubuduće će, i to vrijedi za sve građane Europske unije koji se prijave kao nezaposleni, svi oni koji u roku od šest mjeseci u Njemačkoj ne pronađu zaposlenje biti vraćani kućama. Isto tako će za one koji budu kažnjeni zbog prevare u socijalnom sustavu ili će biti uhvaćeni u pokušaju istog, biti uvedena zabrana ulaska u Njemačku.

Što se tiče najvećeg socijalnog opterećenja, dječjeg doplatka, Vlada je odlučila da će on biti isplaćivan samo u slučaju posjedovanja identifikacijskog poreznog broja kako bi se spriječila praksa podizanja višestrukog doplatka za isto dijete. Isto tako se, kako je najavio ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière, razmišlja i o tome da se dječji doplatak ubuduće isplaćuje ne po njemačkim tarifama koje su među najvelikodušnijima u Europi (184 eura a od trećeg djeteta po 215 eura) nego po tarifama zemlje iz koje useljenik dolazi (trenutno u Rumunjskoj 10 u Bugarskoj 18 eura). Najavljena je i pojačana borba protiv lažnog statusa samostalnih poduzetnika koji jednostavnom prijavom obrta stječu pravo na socijalne povlastice.

Thomas de Maizière

Thomas de Maizière

De Maizière je objasnio kako Njemačka ovim mjerama ne namjerava ukinuti pravo kretanja ljudi i roba unutar Europske unije. „Pravo na kretanje i nastanjivanje je velika vrijednost koju mi ne dovodimo u pitanje zbog pojedinačnih zloupotreba“, rekao je De Maizière koji je zaključio kako politika ne može jednostavno „zatvoriti oči“ pred problemima. Za građane Hrvatske i nakon ulaska zemlje u Europsku uniju vrijedi ograničeni pristup njemačkom tržištu rada. Ovo ograničenje, koje je zasad na snazi do sredine sljedeće godine, ne vrijedi za akademski obrazovane koji pronađu zaposlenje u svojoj struci, kao ni za naučnike.