1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Njemačka renesansa "hrvatskog Goethea"

Marka Marulića je do prije nekoliko stoljeća u Europi pratila golema popularnost. Njegova su djela bila bestseleri poput "Harryja Pottera" danas. Zadnjih godina se u Njemačkoj opet budi zanimanje za splitskog začinjavca.

Spomenik Marku Maruliću u Vukovaru

Spomenik Marku Maruliću u Vukovaru

Trg nadomak vjećnice gradskog kotara Wilmersdorfa u Berlinu krasi tri metra visoki brončani kip Marka Marulića, rad akademskog umjetnika Slavomira Drinkovića. Spomenik je 2000. godine stigao na dar iz Splita – zavičaja velikog renesansnog spisatelja i humanista – u povodu 30. obljetnice bratimljenja dvaju gradova. Pa ipak, danas malo tko ne samo u Berlinu nego i u čitavoj Njemačkoj poznaje "oca hrvatske književnosti", autora glasovitog epa "Judite". Pritom je Marulića još do prije nekoliko stoljeća u cijeloj Europi, pa tako i na njemačkim prostorima, pratila golema popularnost. Njegova su djela bila pravi bestseleri s percepcijom kakvu u naše vrijeme uživa, recimo, "Harry Potter". Možda je to jedan od razloga da se u Njemačkoj polako opet budi zanimanje za slavnoga splitskog začinjavca.

Slava iznikla iz krvavih sukoba

Pogled na Split, rodni grad Marka Marulića

Split: rodni grad "oca hrvatske književnosti"

Marulić u svojim djelima doziva mir. No, njegova međunarodna slava počiva na krvavim sukobima: zavičaj mu je ugrožen najezdom Turaka, dok Europu razdiru reformacijske težnje i vjerski ratovi. U takvim se povijesnim okolnostima njemačka publika doslovno otima za knjige kršćanskog humanista, naročito za moralno-poučne traktate poput "Evanđelistara". "Obje strane su tragale za argumentima, za retoričkim streljivom u raspravama o preobražaju crkve. Pritom su cijenile način na koji je Marulić pisao, njegovo vrlo snažno oslanjanje na Bibliju. Jednostavno je postojalo zanimanje", pojašnjava profesorica Elisabeth von Erdmann, šefica katedre za slavenske književnosti Sveučilišta u Bambergu.

Međunarodna književna zvijezda

Čitava dva stoljeća Marulićevi su spisi bili književni hit: "On je u 16. i 17. stoljeću u Njemačkoj bio vrlo poznat, bio je tražen autor čija su djela često bila tiskana – na latinskom i njemačkom jeziku. Imao je što i reći u kontekstu reformacije, ali je nakon toga pao u zaborav." Prethodno su Marulićeva djela bila objavljena čak 400 puta na dvanaest jezika u 55 gradova: od Lisabona do Praga, od Rima do Londona. Njegove su "Pouke za čestit život po uzoru na svece" samo u Kölnu doživjele 16 izdanja: devet u latinskom izvorniku i sedam u njemačkom prijevodu. "Kada napravite zemljovid Europe i na njemu označite točke koje su povezane s Marulićem, vidjet ćete da je to mreža koja zapravo prekriva čitav stari kontinent. Dakle, Marulićevo djelo je jedan od fermenata europskog zajedništva", napominje Bratislav Lučin, voditelj Marulianuma, centra za proučavanje Marka Marulića u Splitu.

Bitan doprinos europskoj kulturi

Pogled na Köln, poprište česte objave djela Marka Marulića u Njemačkoj

Köln: poprište česte objave Marulićevih djela

"Osobito je zanimljivo da je Marulić svojim djelima bitno pridonio korijenima čitave europske kulture, onoga što mi danas nastojimo oblikovati. Predodžba o renesansi kao europskom humanističkom pokretu bez njega ne bi bila potpuna", primjećuje von Erdmann. Tako ga se, uz ostalo, smatra tvorcem riječi psihologija koja se prvi put spominje u knjizi "O prirodi ljudske duše". Sama rasprava je, doduše, izgubljena, ali je njezin naslov ostao sačuvan zahvaljujući pouzdanom popisu Marulićevih radova, što ga je sačinio njegov prijatelj i suvremenik Frane Božičević. "Nema ranije potvrde u europskoj kulturi za riječ psihologija. Računamo da je Marulićeva nastala oko 1516. Najranije potvrde za riječ potječu baš iz njemačke kulturne sredine 30 godina nakon toga", dodaje Lučin.

Novi vrhunac u svjetskoj percepciji

Nakon što je dva stoljeća bio ignoriran, gotovo zaboravljen, Marulić polako opet isplivava na međunarodnu kulturnu površinu, konstatira von Erdmann: "Tome je tako već 17 godina najviše zahvaljujući angažmanu Franza Leschinkohla koji se 1991. dao u potragu za djelima Marka Marulića po knjižnicama u Europi, a pogotovo u Njemačkoj." Leschinkohl, taj davno umirovljeni zaljubljenik u knjige, je diljem kontinenta dosad otkrio 1.300 primjeraka Marulićevih djela iz 16. i 17. stoljeća – od toga čak 500 u Njemačkoj. Na njegov poticaj je Guthenbergov muzej u Mainzu ljetos bio priredio opsežnu izložbu o Maruliću. Ona predstavlja novi vrhunac u svjetskoj percepciji života i stvaralaštva "oca hrvatske književnosti" koji i suvremenoj publici ima što ponuditi.

Ne samo značajan već i privlačan pisac

Pogled na Mainz, grad-domaćin velike izložbe o Marku Maruliću

Mainz: grad-domaćin velike izložbe o Maruliću

"Današnjem će čitatelju bez ikakvog predznanja i pripreme biti zanimljive one kratke latinske pjesme i njegovi epigrami koji su duhoviti, ponekad živopisni, karakteristični za pojedine likove, nekad su i malo zločesti, jer je Marulić znao vrlo vješto i kratko poentirati karakter svojih sugrađana – pa čak i uglednika", otkriva Lučin. Drugim riječima, i nakon 500 godina Marulić nije samo značajan nego i privlačan i živ pisac čija uloga uvelike nadilazi nacionalne granice. "Ako se smijem poslužiti popularnom izrekom koja kaže: Kada stavite prst u more, povezani ste sa čitavim svijetom. Stavite prst na Marulićevu knjigu i također ćete biti povezani s cijelim svijetom. Kolege iz inozemstva su preko izdanja sabranih djela otkrili da Marulić čini i dio njihove vlastite kulturne baštine – ne samo naše", zaključuje Lučin.

Preporuka uredništva