1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Njemačka raste – ali polako

Gospodarske perspektive u Njemačkoj nisu loše, ali bi mogle biti i bolje. To tvrde najvažniji gospodarski instituti u svojoj ekspertizi. Kako na konjunkturni razvoj utječe val izbjeglica koji stižu u Njemačku?

Njemačko će gospodarstvo i u idućoj godini rasti. Ali umjereno. U svojoj „Jesenskoj ekspertizi“ vodeći njemački gospodarski instituti računaju s porastom BDP-a od 1,8%. „Taj porast nazivamo `rezerviranim`“, kaže Roland Döhrn s Rajnsko-vestfalijskog instituta za gospodarsko istraživanje (RWI): „Moglo se očekivati i snažniji konjunkturni rast.“

Eurozona se oporavila

Razlog za to da je brojka od 1,8% niža nego što se očekivalo je sporiji rast svjetske konjunkture. Rast koče ponajprije strukturni problemi u zemljama u razvoju. Zato njemačke firme investiraju manje. Istovremeno je porasla stopa izvoza u susjedne europske zemlje. Eurozona se sveukupno gledajući oporavila.

Za iduću godinu gospodarski instituti u europskoj monetarnoj uniji očekuju gospodarski rast od 1,5% BDP-a. Jedan od razloga je porast izdataka od strane njemačkih potrošača. Zbog porasta plaća oni imaju više novca u džepu. Oslonac konjunkturnog rasta je i niska cijena nafte te politika „jeftinog“ novca europskih središnjih banaka.

Pogledajte video 03:47

Skupa životna škola u Njemačkoj

Kad se radi o očekivanom razvoju stanja na tržištu rada, stručnjaci očekuju otvaranje 250.000 novih radnih mjesta. Istovremeno će lagano porasti stopa nezaposlenosti – zato što na tržište rada „stiže“ više doseljenika. Oko 90.000 izbjeglica će već do kraja ove godine tražiti radno mjesto u Njemačkoj. U idućoj godini oko 300.000.

Te brojke počivaju na pretpostavci da će u 2015. u Njemačku doći 900.000 tražitelja azila, a u idućoj još 600.000. „Najvažnija poluga je integracija na tržište rade“, kaže Döhrn i dodaje kako bi trebalo ukloniti birokratske prepreke. On primjerice zahtijeva ukidanje (do sad) uobičajene provjere ("Vorrangprüfung"), tijekom koje neki poslodavac prije zapošljavanja osobe koja je podnijela zahtjev za azilom mora dokazati da otvoreno radno mjesto ne može „popuniti“ građanima EU-a.

Osim toga Döhrn zahtijeva i da došljaci brže dobiju priliku pohađanja tečajeva jezika i da se mladim naučnicima pomogne oko dobivanja mjesta za stjecanje stručne kvalifikacije. „Moderne ekonomije sve manje rastu investicijama u beton, a sve više investicijama u glave.“

Tržište rada i migracija

Gospodarski instituti smatraju da trenutno vlada povoljna klima za rješavanje svih zadaća koje nastaju obzirom na masovno doseljavanje u Njemačku. „Imamo situaciju kojoj tržište rada vrlo dobro može svladati migraciju izbjeglica“, naglašava Ferdinand Fichtner iz Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) u Berlinu.

Brige institutima (koji tradicionalno inzistiraju na proračunskoj disciplini) ne zadaju ni troškovi za prihvat i skrb oko izbjeglica. Njih se u ovoj i idućoj godini može „pokriti“ proračunskim suficitom. „Iz ekonomskog kuta gledanja nije pitanje hoćemo li u tome uspjeti, već želimo li u tome uspjeti“, kaže Oliver Holtemöller iz Leibnizova instituta za gospodarska istraživanja u Halleu.

NE ukidanju minimalca

Predstavnici gospodarskih instituta: Torsten Schmidt (RWI), Timo Wollmershäuser, Oliver Holtemöller, Leibniz-Institut Halle, Roland Döhrn (RWI) i Ferdinand Fichtner (DIW)

Predstavnici gospodarskih instituta (s lijeva na desno): Torsten Schmidt (RWI), Timo Wollmershäuser, Oliver Holtemöller, Leibniz-Institut Halle, Roland Döhrn (RWI) i Ferdinand Fichtner (DIW)

Po mišljenju istraživača, nije se ostvarila prognoza iz prošle godine. Tada su instituti upozoravali da bi uvođenje minimalne satnice moglo utjecati na uništavanje radnih mjesta. Tu prognozu oni sada ne mogu potvrditi. Doduše, nestao je veći broj takozvanih „mini-jobova“ (slabije plaćenih poslova), ali istovremeno je u mnogim branšama nastalo natprosječno puno „regularnih“ radnih mjesta. No, istraživači još ne znaju radi li se o restrukturiranim poslovima iz slabije plaćenog sektora ili o poslovima koji bi ionako nastali zbog pozitivnog konjunkturnog razvoja.

Preporuka Timoa Wollmershäusera iz ifo-Instituta je nedvosmislena: „Mi nećemo sad zahtijevati ponovno ukidanje minimalca. Bio bi to loš signal kad bi politika jednu odluku danas donijela, a sutra ju povukla.“

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic