1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačka protiv selefija

Njemačke vlasti su u četvrtak (14.6.) racijama i zabranama povele ofenzivu protiv radikalnih selefija. Ovo je reakcija na sve agresivniji nastup te islamske zajednice u Njemačkoj.

Njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Petar Friedrich akciju protiv raznih selefijskih grupa diljem Njemačke i zabranom jedne od njih ("Milatu Ibrahim") obrazložio je tijesnom povezanošću ovih vjerskih krugova s terorizmom i otvoreno agresivnim stavom njemačkih selefija protiv ustavno-pravnog poretka u Njemačkoj.

"Nisu svi selefije teroristi ali..."

Sukobi policije i selefija u svibnju

Sukobi policije i selefija u svibnju

Predsjednik njemačkog Ureda za zaštitu ustavnog poretka Heinz Fromm također ne skriva svoje mišljenje kada su u pitanju pripadnici ove radikalne islamske vjerske zajednice. "Ja ne kažem da je svaki selefija terorist. No gotovo svi teroristi koji su nam poznati su ili selefije ili njeguju prisne kontakte s ovom zajednicom", kaže Fromm. Jedan mladi Kosovski Albanac koji je prošle godine u frankfurtskoj zračnoj luci ubio dva američka vojnika tijekom suđenje je priznao da se "inspirirao" tekstovima sa selefijskih internetskih stranica u Njemačkoj.

Iako su selefije (ili vehabije kako ih se ponekad naziva) već dulje vrijeme prisutni u Njemačkoj, u oči javnosti su upali tek nedavnim akcijama podjele besplatnih primjeraka Kurana po pješačkim zonama njemačkih gradova kao i kasnijim sukobima s policijom tijekom prosvjeda nekih desno-populističkih političkih stranaka koje su tom prilikom pokazivale karikature muslimanskog proroka Muhameda. Otada javnost pripadnike selefističke zajednice, često odjevene u bijele odore i s karakterističnim bradama, promatra s određenom dozom skepse. Razlog sumnjičavosti prema ovom dijelu muslimanske populacije u Njemačkoj ne treba povezivati s porastom intolerancije prema drugim vjerama nego s nesigurnošću kojom se njemačka javnost odnosi prema ovoj vjerskoj grupaciji koja baš ne drži previše do zapadnih demokratskih vrijednosti a to niti ne pokušava sakriti. U svojim javnim propovijedima selefije sve one koji nisu muslimani proglašavaju nevjernicima a za njih je demokracija "djelo Vraga". "Džihad" predstavlja šesti stup islama (za razliku od ostalih muslimana kod kojih važi pet stupova ili postulata kojih se svaki vjernik treba držati) te potpuno otvoreno propagiraju tezu po kojoj su muškarci i žene doduše "jednako vrijedni" ali nemaju ista prava.

Misionarske aktivnosti

Podjela Kurana po njemačkim pješačkim zonama

Podjela Kurana po njemačkim pješačkim zonama

Vlastima su posebno trn u oko misionarske aktivnosti selefija. Protestantski teolog  Friedmann Eißler drži "izuzetno opasnima" islamske grupe, koje propovijedaju struju unutar islama koja eksplicitno odbija demokraciju a mučeništvo smatra poželjnim. Selefizam je ultrakonzervativna struja unutar islama koja se bazira na doslovnoj interpretaciji Kurana. Selefije kao uzor uzimaju povijesno razdoblje od 7. do 9. stoljeća jer su tada islam i politika bili tijesno povezani. Selefističke teorije često padaju na plodno tlo kod građana koji se nalaze u nekom obliku životne krize. "Građani posebice u ova nesigurna vremena posežu za crno-bijelim rješenjima", kaže Eißler. No takve tendencije, kako dodaje, nisu karakteristične samo za selefije nego i za ostala ekstremna vjerska strujanja.

Javne podjele Kurana i medijski nastupi izrazito agresivnih čelnika selefističkih grupacija građanima su utjerali strah od ove skupine koja predstavlja samo mali dio (oko 5.000) od oko 4 milijuna muslimana koliko ih živi u Njemačkoj. Usprkos tomu sve više i više rubne grupacije poput selefija prodiru u svijest javnosti i to na uštrb mirnog vjerskog suživota.